Lideri država članica Evropske unije okupit će se u četvrtak na vanrednom samitu na kojem će razgovarati o jačanju odbrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu liderimada bi htio da "donesu prve kratkoročne odluke kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti". Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je pozvan na sastanak, uključit će se putem video-veze.

Lideri će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Evrope, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je u utorak. Po njenim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za odbranu. "Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu", napisala je Ursula von der Leyen u pismu liderima država članica u kojem je iznijela svoj plan.

Naglasila je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Evropa spremna masovno povećati svoja ulaganja u odbranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Evropa preuzela odgovornost za svoju sigurnost. Komisija predlaže uspostavu posebnog finansijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u odbranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.

Da bi dobile takav zajam, države članice trebat će doći s prijedlogom na što će potrošiti tražena sredstva. Budući da Komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća. Ta bi se sredstva koristila za finansiranje projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protivzračne i protivraketne odbrane, artiljerijskih sistema, bespilotnih letjelice s projektilima i municijom i sistema za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba - od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.

Sredstva bi se trošila kroz zajedničku nabavu, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala obrambena industrijska baza. Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu.

Ako države članice povećaju troškove za odbranu za prosječno 1,5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine, rekla je von der Leyen. Odluke o uspostavi posebnog finansijskog instrumenta od 150 milijardi kao i izuzeća od budžetskih pravila odopuštenom deficit, mogu se donijeti kvalificiranom većinom, što znači da ne postoji mogućnost da neka od članica, poput Mađarske koju se sumnjiči da je ruski satelit, uloži veto i tako blokira prijedlog.