Zanimljiva je prošlost Sarajeva, glavnog i najvećeg grada Bosne i Hercegovine koji se nekada zvao Vrhbosna.

Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i vjerskoj raznolikosti, koji uključuju pripadnike: islama, pravoslavlja, judaizma i katolicizma. Zbog svoje duge i bogate povijesti i pripadnosti, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva "Jeruzalem Europe".

Iako postoje dokazi o ljudskom naselju na tom području još od prapovijesti, moderni grad nastao je u 15. stoljeću kao osmansko uporište, kada se carstvo proširilo Europom. Sarajevo je više puta kroz svoju povijest steklo međunarodni ugled. Godine 1895., to je bio prvi grad u Europi i drugi grad u svijetu koji je imao mrežu električnog tramvaja koja prolazi kroz grad, nakon San Francisca.

No, prije osmanskog osvajanja, na sarajevskom području je bilo dosta vinograda. Posebice ih je bilo dosta na sunčanim padinama. Tako se i Medrese, po kojima se zove i jedna sarajevska mjesna zajednica, nazivalo Vinograd, piše Mušeta – Aščerić u knjizi Ostaci srednjovjekovne toponimije, na stranici 220.

Inače u našoj javnosti danas su nažalost radovi prof. dr. sc. Vesne Mušete Aščerić prolaze skoro nezapaženo. A njena četiri rada predstavljaju glavni naučni doprinos za nekadašnju župu Vrhbosnu. Ovaj rad o toponimima je više nego zanimljiv.

Mušeta – Aščerić, Vesna, 1985, Srednjovjekovna župa Vrhbosna. Problemi granica i vlasti, Prilozi Instituta za istoriju XX/21, Sarajevo, 257-268.

Mušeta – Aščerić, Vesna, 1986, Ostaci srednjovjekovne toponomastike na području župe Vrhbosna, GZM N. S. Arheologija, XL/XLI (1985-1986), 211-230.

Mušeta – Aščerić, Vesna, 1987, O vlastelinstvu na području župe Vrhbosne u XV vijeku, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 38, Sarajevo, 87-100.

Mušeta – Aščerić, Vesna, 2006, Sarajevo i njegova okolina u XV stoljeću – između Zapada i Istoka, u izdanju Sarajevo Publishing, kapitalna su djela koja se moraju pročitati.

(SB)