Arktik je dugo ispunjavao ljude strahopoštovanjem, ali sada postoje duboko zabrinjavajući signali koji dolaze iz zaleđenog krajolika na vrhu našeg planeta, a naučnici su duboko zabrinuti za njegovu budućnost jer Trumpova administracija povlači SAD iz globalne klimatske strategije i uništava svoje naučne agencije.

Prošli je mjesec bio ekstreman: temperature su u dijelovima Arktika skočile za 20 Celzija iznad normale. Do kraja mjeseca, morski led bio je na najnižoj razini ikad zabilježenoj u februaru, označavajući treći mjesec zaredom rekordno niske razine.

Ovo je uslijedilo nakon godine zabrinjavajućih znakova iz regije, uključujući intenzivne šumske požare i otapanje permafrosta koji ispumpava zagađenje koje zagrijava planet.

SUMORNA SLIKA

Sve ovo oslikava sumornu sliku regije koja bilježi veliki pad posljednje dvije decenije dok ljudi nastavljaju sagorijevati fosilna goriva. Arktik sada postoji unutar “novog režima”, gdje signali kao što su gubitak morskog leda i temperatura oceana možda neće uvijek oboriti rekorde, ali su dosljedno ekstremniji u usporedbi s prošlošću, saopštila je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu u svojoj godišnjoj zdravstvenoj provjeri regije objavljene u decembru.

To je problem s globalnim posljedicama. Arktik igra vitalnu ulogu u globalnim temperaturama i vremenskim sistemima. To je “nešto kao naš planetarni sistem klimatizacije”, rekla je Twila Moon iz Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu. Njegov pad ubrzava globalno zagrijavanje, povećava porast razine mora i pomaže u pokretanju ekstremnijih vremenskih prilika.

Arktik je sistem ranog upozoravanja na klimatske promjene, a gubitak morskog leda jasan je znak da je u problemima, kažu naučnici. Trebao bi doseći svoje godišnje maksimalne razine leda u ovo doba godine, ali umjesto toga doživljava rekordno niske razine.

“Nadam se da ova tri mjeseca neće djelovati kao preteča potencijalnog novog svevremenskog minimuma ovog ljeta, jer početna tačka za sezonu otapanja nije dobra”, rekao je Mika Rantanen, istraživač na Finskom meteorološkom institutu.

Arktički morski led dosegne dno krajem ljeta u septembru. Posljednjih 18 godina zabilježene su najniže zabilježene razine leda u moru, a silazna spirala će se nastaviti, kažu eksperti.

Arktik će biti bez leda ljeti u nekom trenutku do 2050., čak i ako ljudi prestanu ispumpavati klimatsko onečišćenje, navodi se u izvještaju čiji je koautor Dirk Notz, voditelj odjela za morski led na Univerzitetu u Hamburgu. “U biti je prekasno da se to spriječi”, rekao je za CNN.

Prvi dan bez leda mogao bi se čak dogoditi prije kraja ove decenije, prema zasebnoj studiji objavljene u decembru.

Gubitak morskog leda ne šteti samo divljim životinjama, biljkama i otprilike 4 miliona ljudi koji žive na Arktiku – on ima globalne posljedice. Morski led djeluje poput ogromnog ogledala, odbijajući sunčevu svjetlost od Zemlje natrag u svemir. Kako se smanjuje, više sunčeve energije apsorbira tamni ocean, što ubrzava globalno zagrijavanje.

Dio razloga za nedavnu rekordno nisku razinu leda u moru je neobična vrućina na Arktiku, koja se zagrijava otprilike četiri puta brže od globalnog prosjeka.

Ekstremna toplina početkom februara “bila je jedna od najjačih ikad zabilježenih”, rekao je Rantanen, koji procjenjuje da je vjerojatno među prva tri najintenzivnija događaja zagrijavanja u satelitskoj eri od 1970-ih.

Arktički krajolik se također mijenja, rekla je Twila Moon iz NSIDC-a.

Otapanje permafrosta – mješavine tla, stijena i sedimenta koje zajedno drži led – je sveprisutno, rekla je, oslobađajući ugljični dioksid i metan koji zagrijavaju planet.

Šumski požari postali su češći i intenzivniji, a sezone šumskih požara traju dulje.

Ove promjene iz temelja mijenjaju ekosistem. Hiljadama godina grmoliki krajolik arktičke tundre skladištio je ugljik, ali šumski požari i otapanje permafrosta znače da ova regija sada oslobađa više ugljika nego što ga skladišti , prema NOAA-i.

“Trenutno se na Arktiku događa golema količina promjena”, rekao je Moon.

Ono što se događa na Arktiku ima posljedice diljem planeta.

Topliji Arktik znači da se kopneni led – ledenjaci i ledene ploče – brže tope, što pridonosi porastu razine mora. Grenlandski ledeni pokrivač već baca oko 280 milijardi tona leda godišnje, dovoljno da pokrije cijeli Manhattan u sloju leda debelom otprilike 2 milje .

Brzo zagrijavanje u regiji također slabi mlaznu struju, mijenjajući vremenske sisteme koji utječu na milijarde ljudi, rekla je Jennifer Francis, viša naučnica u Centru za istraživanje klime Woodwell. Vijugaviji mlazni tok “dulje zadržava vremenske uvjete, što dovodi do dugotrajnijih toplinskih valova, hladnih razdoblja, suše i olujnih razdoblja”, rekla je za CNN.

ZAGRIJAVANJE PLANETE

Naučnici kažu da se neke od ovih promjena mogu poništiti ako ljudi prestanu ispumpavati plinove koji zagrijavaju planet, ali u vremenskom rasponu od stotina do hiljada godina. Mnoge od ovih promjena smatraju se “relativno nepovratnima”, rekao je Moon.

Postoji i druga prijetnja. Geopolitički preokreti ugrožavaju sposobnost naučnika da prate Arktik koji se brzo mijenja.

Ruski rat protiv Ukrajine značio je da su naučnici iz te zemlje, najveće arktičke nacije, isključeni iz međunarodne suradnje. Ovo je već potkopalo njihovu sposobnost da prate što se događa na Arktiku, prema nedavnoj studiji .

U SAD-u, sveobuhvatni rezovi vladinih radnih mjesta u nauci o klimi koje je izvršila Trumpova administracija stvaraju ozbiljnu zabrinutost, pogotovo jer mnoge mjerne sisteme održava SAD. S manje američke stručnosti i manje američkih naučnika, “postalo bi puno, puno teže razumjeti što se događa” u vitalnom trenutku za Arktik, rekao je Notz.

Ono što se događa na Arktiku jedan je od najupečatljivijih pokazatelja “koliko smo mi ljudi postali moćni u mijenjanju lica našeg planeta”, rekao je Notz.