Njemački parlament dvotrećinskom je većinom u utorak odobrio plan za labavljenje dužničke kočnice, odobravajući budućoj vladi lidera demokršćana Friedricha Merza zaduživanje za odbranu i infrastrukturu. Paket izmjena ustava podržali su zastupnici demokršćana, socijaldemokrata i Zelenih, s porukom da Njemačka treba preuzeti snažniju ulogu u kritičnom trenutku za Evropu. Njemačka se ponovo naoružava za rat s Rusijom, komentar je američkog Forbesa.

Uloga zaštitnice

Nakon što je SAD okrenuo leđa Europi, Njemačka kao najveća i najmoćnija država u središtu kontinenta mora barem djelomično preuzeti funkciju nekadašnje sile zaštitnice, ističe njemački Der Spiegel u uredničkom komentaru. To zahtijeva velika finansijska ulaganja. Život u slobodi i sigurnosti zahtijeva žrtvu: sve dok se to odnosi samo na novac, niko se ne bi trebao imati razloga žaliti, ističe Der Spiegel. Berlin trenutno troši oko 68 milijardi dolara godišnje na vojsku. Iz novog fonda vjerovatno će se finansirati investicije u AI, sigurne komunikacije, brodogradnju, oklopna vozila, rakete i protivzračnu odbranu, elektronsko ratovanje i satelite, piše vojni analitičar Forbesa.

Friedrich Merz (Foto: Lilith Von Borstel/Afp)

Nakon što u petak odobri Bundesrat, za sve troškove za odbranu i infrastrukturu koji premašuju 1 posto BDP-a vlada će se smjeti zadužiti. Zaduživanje je lakši dio, za Friedricha Merza pravi posao tek počinje, ističe u intervjuu za Der Spiegel Clemens Fuest, šef minhenskog instituta Ifo. Fuest je s još tri ekonomista napisao dokument koji je u osnovi prijedloga usvojenog u Bundestagu. "To je prava odluka s obzirom na goleme geopolitičke prijetnje. Njemačka preuzima veću odgovornost za svoju odbranu. Ovo je važan signal našim saveznicima, ali i Vladimiru Putinu i Donaldu Trumpu", ističe ekonomist Fuest.

Iskustvo Weimara

Ugrađivanjem dužničke kočnice u ustav 2009., u jeku svjetske finansijske krize, Njemačka je uspješno smanjila javni dug, ali i onemogućila vladi da ulaže u ceste, mostove, digitalizaciju, odbranu i druga područja, tumači The New York Times. Uz iznimke za ekonomske krize i prirodne katastrofe, Njemačka je ustavom ograničila godišnje zaduživanje na samo 0,35 posto BDP-a.

Strah od zaduživanja u Njemačkoj je velik. Visoki državni dug pomogao je potaknuti hiperinflaciju u weimarskoj vladi 1920-ih, što je pomoglo usponu Hitlera, podsjeća NYT.

Njemački vojnici (Foto: Axel Heimken/afp/profimedia)

Zbog nacističke prošlosti, Njemačka je desetljećima malo trošila na odbranu, oslanjajući se na SAD koji u Njemačkoj još ima 35.000 svojih vojnika. Čak su i zvaničnici njemačke centralne banke Bundesbank pozvali na promjene kočnice duga da bi se oslobodio novac za državna ulaganja za poticanje rasta. Vrlo je moguće da će se savezni dug, koji trenutno iznosi 1,7 triliona eura, udvostručiti u narednom desetljeću, procjenjuje Der Spiegel.

Upravo na zabrani zaduživanja pala je vlada kancelara Olafa Scholza. Nekoliko mjeseci kasnije Merzu je i prije formiranja vlade pošlo za rukom ono što Scholzu nije: dobiti većinu za plan poticanja investicija i odbranu. Ono što se promijenilo u međuvremenu su izbori u SAD i početak drugog mandata Donalda Trumpa.

Vremena su se promijenila, svrha dužničke kočnice svakako nije bila da Njemačka ostane bespomoćna pred potencijalnim agresorom, piše Der Spiegel. Iako neće biti dio buduće vlade, Zeleni su u Bundestagu glasali za Merzov prijedlog. Sada je moguće financirati satelite, obavještajne službe, hibernetičku odbranu i potporu Ukrajini uz hitno jačanje Bundeswehra.

Zastupnici su u utorak izglasali stvaranje novog fonda od 500 milijardi eura za infrastrukturne investicije u sljedećih 12 godina. Petina bi se odnosila na ulaganje u klimatsku održivost, na čemu su inzistirali Zeleni.

Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), kao i Ljevica, ustavnim je tužbama pokušala zaustaviti glasanje, ali joj nije uspjelo. Die Linke je načelno protiv naoružavanja. I liberali (FDP) pokušavaju nizom tužbi zaustaviti savezne države da u Bundesratu u petak glasaju za promjene. Saveznim državama ovim je izmjenama također omogućeno zaduživanje.

Foto: Tobias Schwarz/Afp

Vlada do Uskrsa

Izmjene njemačkog Temeljnog zakona bile su moguće zahvaljujući stranačkom savezu koji se prije prijevremenih izbora 23. februara činio nemogućim, komentira ARD. Bundestag je u utorak omogućio velika ulaganja u Bundeswehr i civilnu obranu, ali također u mostove, škole, bolnice i vrtiće. Bez mogućnosti zaduživanja, dosadašnji premijer Olaf Scholz nije uspio ispuniti zahtjeve članica tročlane Semafor-koalicije, a vlada je pala upravo na odbijanju ukidanja dužničke kočnice. FDP je bio protiv, a birači su ga kaznili tako što nije prošao izborni prag od pet posto glasova, pa je ponovo ispao iz Bundestaga.

Sljedeće će sedmice, u utorak 25. marta, biti konstituiran novi Bundestag. Merz je požurio s izglasavanjem u starom sazivu jer će u novom AfD i Ljevica imati više od trećine glasova, što je dovoljno za blokiranje ustavnih promjena. Koalicijski pregovori demokršćana i socijaldemokrata još traju: lider CDU-a Friedrich Merz želi da nova vlada bude formirana do Uskrsa, više od 50 dana od izbora. Semafor-koaliciji su za to 2021. trebala 73 dana, a nakon izbora 2017. čak 171 dan.