Poznati francuski novinar Jean-Arnault Derens u velikom tekstu koji je objavio za portal "La vie des idees", negira ključnu tezu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića da proteste studenata organizirali zapadni neprijatelji Srbije te da “kolektivni zapad” putem “obojene revolucije" želi destabilizirati Srbiju i zaustavit njen ekonomski razvoj, Upravo suprotno, francuski novinar tvrdi da “kolektivni zapad” snažno podržava režim Aleksandra Vučića, navodeći za to nekoliko razloga.

Prvi razlog je zasnovan na vječnom argumentu - "pa kad nema bolje". Podijeljena opozicija ne bi bila u stanju predstavljati alternativu, ili još gore, ova opozicija, prožeta nacionalizmom i fascinirana Moskvom, mogla bi biti i gora od sadašnjeg režima.

Ukratko, bolje bi bilo da se "zadovoljimo onim što imamo nego da skačemo u nepoznato", pod uvjetom da uvjerimo Aleksandra Vučića da ne prelazi "crvene linije", ocjenjuje se u tekstu francuskog novinara.

Ovdje se strategija korištenja ekstremno desničarskih grupa kao "strašila" pokazuje veoma efikasnom u opravdavanju "pa kad nema bolje", što je oličenje srpskog režima.

"Ima još nešto. Srbija od 2012. ima status zemlje kandidata za evropske integracije, a pristupne pregovore je otvorila 2013. Međutim, u stvarnosti, cijeli proces proširenja je već duže vrijeme u sivoj zoni. Trebamo se ponašati kao da je ovaj proces i dalje aktualan, kao da je Srbija ozbiljan kandidat, ali niko ne predviđa ni najmanje proširenje na Balkanu u dogledno vrijeme, čak ni Evropska komisija predsjednice Ursule von der Leyen", ocjenjuje se u tekstu.

Zbog toga je za EU posebno korisno imati na vlasti u zemljama kandidatima lidere poput Vučića, koji su formalno "proevropski", jer "EU nije zainteresirana za proširenje jer bi onda bila dovedena u pitanje osnova Vučićeve vlasti. Riječ je o izobličenoj sinergiji koja se razvila između Beograda i Bruxellesa oko integracije o kojoj se uvijek mora pričati, a da se to ne dogodi", navodi se u članku.

Istovremeno, lideri poput Aleksandra Vučića ili njegovog kolege albanskog premijera Edija Rame garantiraju "stabilnost" regije, a "stabilnost" jednostavno definiraju kao odsustvo otvorenog sukoba.

To je čarobni recept balkanskih stabilokratija koje su formalno proevropske, ali sve više autokratske.

Invazija Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. mogla je dovesti u pitanje takav model, ali nije. Srbija je čak i jedina zemlja kandidat za Evropsku uniju koja nije uvela sankcije Rusiji, odbijajući da se po tom pitanju svrsta u diplomatiju EU. EU tri godine od početka ruske invazije i ne traži više od Beograda da uvede te sankcije.

Evropljani se ne usuđuju dići glas protiv Beograda, iz straha da će on još više "odlutati" ka Moskvi.

Tako je francuski predsjednik Emmanuel Macron krajem augusta 2024. otišao u Beograd potpisati ugovor o prodaji 12 aviona Rafale, čija je strateška korisnost više nego neizvjesna u Srbiji, ali je misija bila da "Srbija bude u zapadnom taboru".