Povratničko savjetovanje koje provodi Kanton Zürich pokazalo se uspješnim – dvije trećine osuđenika kojima je izrečena mjera protjerivanja napuštaju Švicarsku dobrovoljno, odmah nakon izlaska iz zatvora. U tome im pomaže podrška koju dobijaju još tokom izdržavanja kazne, s ciljem lakšeg povratka i integracije u matičnoj zemlji. 

Kanton Zürich je proveo dvogodišnji pilot-projekt povratničkog savjetovanja. Osuđenici kojima je nakon odslužene kazne prijetilo protjerivanje, još tokom boravka u zatvoru dobijali su podršku i pomoć u planiranju povratka, piše švicarski medij  20minuten.

Cilj projekta bio je omogućiti osuđenicima povratak bez prisilnih mjera i deportacije pod policijskom pratnjom. Time se smanjuju troškovi za Švicarsku, a osuđenici su mogli ranije izaći na uvjetnu slobodu uz obećanje dobrovoljnog povratka. Manji troškovi pritvora i deportacije dodatno su motivirali vlasti da ovakav model uvedu u redovnu praksu od 2026. godine.  

Bosanac nakon protjerivanja postao pastir  

 Savjetovanje se fokusiralo na to da osuđenicima u matičnoj zemlji ponudi novu životnu perspektivu, kako bi se spriječilo ponovno činjenje krivičnih djela. U pojedinim slučajevima Kanton je osigurao i finansijsku podršku za novi početak.  

Jedan od primjera uspješne reintegracije je slučaj Bosanca R. Rođen i odrastao u Švicarskoj, govorio je savršeno švicarski njemački, ali jedva da je znao bosanski. Nakon odsluženja kazne izrečena mu je mjera protjerivanja. Imao je samo jednu želju – postati pastir u Bosni.  

Pascal Muriset, suvoditelj projekta Povratničkog savjetovanja pri Uredu za izvršenje kazni i resocijalizaciju, objasnio je: "Već tokom izdržavanja kazne pohađao je vanjski kurs o uzgoju ovaca i goveda te proizvodnji sira, a učio je i bosanski jezik."  

Nakon dobrovoljnog povratka u Bosnu, R. je uspio dobiti posao pomoćnika kod starijeg farmera. S vremenom je otkupio njegovo stado ovaca po fer cijeni i započeo novi život.  

Kanton uštedio 370.000 franaka 

Regijska savjetnica Jacqueline Fehr na konferenciji za medije izjavila je: "Uz povratničko savjetovanje, novi početak u domovini postaje realniji."  

Od početka projekta, u januaru 2023. godine, savjetovanje je potražilo 309 osoba, a održano je ukupno 545 razgovora. Oko polovine njih dobilo je organizacijsku pomoć, a sedam posto i finansijsku podršku. Zbog dobrovoljnih povrataka nakon odsluženja kazne, izbjegnuti su visoki troškovi administrativnog pritvora i deportacija. Ukupna ušteda za Kanton iznosi 370.000 švicarskih franaka.  

Povratničko savjetovanje već poznato u azilantskom sektoru  

Cijeli koncept povratničkog savjetovanja nadovezuje se na iskustva koja je Kanton Zürich već imao u radu s odbijenim tražiteljima azila. I tamo su pojedinci nakon negativne odluke dobrovoljno odlazili, čak i u zemlje s kojima Švicarska nema službene sporazume o povratku. Neki su dobili sredstva za pokretanje posla, poput kupovine tuk-tuka ili otvaranja elektronske radnje, a drugima se pomoglo pri zapošljavanju.  

"To je i pitanje dostojanstva," rekla je Jacqueline Fehr. "Mnogi se žele vratiti uspješno, posebno oni koji su ranije otišli u inostranstvo kako bi finansijski pomogli porodici." Dodala je: "Ponekad su dovoljne i dobre odjevne kombinacije da neko dobrovoljno uđe u avion." Zaključila je: "Svaki sako koji kupimo košta višestruko manje od prisilne deportacije."