Vladavina Aleksandra Vučića u Srbiji prolazi kroz izazovan period, a mnogi politički analitičari smatraju da je dostigla svoj vrhunac. Ipak, iako je njegov odlazak s vlasti moguć, ostaje nejasno na koji način bi do toga moglo doći i ko bi ga mogao naslijediti. Opozicija je rascjepkana, a jedina ujedinjena snaga koja uživa stvarnu podršku građana – studenti – odbijaju se politički angažovati.

Ključni problem i dalje ostaje nepromijenjeni izborni sistem, koji je, prema ocjenama domaćih i međunarodnih posmatrača, kompromitovan. Analitičar Beširi sličnu situaciju vidi i unutar opozicije, gdje djeluje dvadesetak manjih stranaka, ali nijedna od njih nije dovoljno snažna da se nametne kao predvodnik promjena, piše Dnevno.hr.

Studenti su se profilisali kao najrelevantniji društveni pokret u zemlji, no oni i dalje insistiraju na nepolitičkom djelovanju. Iako su organizovani i odlučni, postavlja se pitanje koliko dugo mogu održati momentum ako se ne uključe u politički proces. Kusovac smatra da je njihov skup 15. marta bio vrhunac, te upozorava: "Ako se ne usmjere ka konkretnoj političkoj akciji, pokret će početi slabiti."

Opozicija bez snage i lidera

Na nacionalnom nivou najčešće se spominje Dragan Đilas, lider Stranke slobode i pravde, no analitičari su podijeljeni oko njegove uloge. Beširi ističe da "Đilas nema jaku političku harizmu, ali posjeduje organizacione resurse, što je ključno u autoritarnim sistemima". Osim njega, istaknuta imena opozicije su Marinika Tepić i nekoliko lokalnih lidera, ali i dalje ne postoji figura koja bi mogla postati općeprihvaćeni lider opozicije.

Nemanja Šarović, bivši radikal, također je privukao pažnju medija, ali Kusovac upozorava: "Ne postoji bivši radikal." Dodaje da su "Šarović i Vučić politički iste provenijencije".

Studenti se i dalje drže principa plenumske odluke i direktne demokratije, ali Kusovac smatra da to nije dugoročno održivo: "Demokratija bez stranaka ne može opstati." Dodaje: "Ako studenti ne postave političke zahtjeve, njihov pokret će oslabiti."

Glas studenata

U emisiji Utisak nedelje, student Siniša Cvetić naglasio je da "studenti vjeruju u snagu građanskog angažmana i direktne demokratije", dok je Iva Kojić izjavila da "se ne razmatra opcija prelazne vlade, već se insistira na mobilizaciji građana".

Studente ne zanima politika

Iako se vlast Aleksandra Vučića suočava sa ozbiljnim izazovima, i dalje ne postoji jasan scenarij njegovog pada. Opozicija je slaba i podijeljena, a studenti, iako najorganiziraniji, odbijaju preuzeti političku ulogu. Bez jasnog lidera ili organizovane alternative, ostaje pitanje ko će povesti Srbiju u post-Vučićevsku eru i kada bi to moglo da se desi.

Uticaj stranih aktera

Jedan od ključnih faktora eventualne promjene vlasti u Srbiji mogao bi biti uticaj stranih aktera. Evropska unija već duže vrijeme kritikuje stanje demokratije u Srbiji, dok se Sjedinjene Američke Države sve aktivnije uključuju u politički proces kroz diplomatske poruke i podršku određenim reformama. S druge strane, Rusija i Kina i dalje pružaju podršku Vučićevoj vlasti, što dodatno komplikuje geopolitičku situaciju i mogućnost tranzicije.

Ako Vučić odluči napustiti vlast ili bude primoran na povlačenje pod pritiskom javnosti i međunarodne zajednice, moguće su različite opcije za prelazni period. Jedan od scenarija uključuje formiranje tehničke vlade sastavljene od stručnjaka, koja bi pripremila teren za fer i slobodne izbore. Druga mogućnost jeste da se unutar Srpske napredne stranke pojavi novi lider koji bi osigurao kontinuitet vlasti, ali uz umjereniji pristup.