Naša današnja priča vodi vas u rimsko doba na područje današnje općine Prozor-Rama.

Arheologinja i profesorica na studijima arheologije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Mostaru, mr. sc. Snježana Vasilj s ushićenjem je predstavila arheološko nalazište na brdu Gradac kraj Uzdola u ramskom kraju.

Na više od 900 metara nadmorske visine pronađen je rimski kompleks drevnog vodospremnika, veličanstvenog građevinskog poduhvata za to vrijeme - ožbukanih zidova živim vapnom s riječnim pijeskom i izniveliranim podom na živoj stijeni.

Monumentalno otkriće, kako kaže ova arheologinja, staro je skoro 19 stoljeća i dokaz postojanja civilizacije u ovom području BiH.

Vodospremnik starih Rimljana nalazi se na važnom strateškom mjestu, s kojeg se nadziralo cijelo područje i impozantnih je gabarita i ne može biti starije od prvog stoljeća i mlađi od četvrtog stoljeća. S obzirom na to da se radi o vodospremniku - cisterni koja je vodom mogla opskrbljivati veliki broj ljudi, ali i pregledom tla u neposrednoj blizini nalazišta, za pretpostaviti je da se tu nalazilo jedno cijelo naselje koje je imalo svoju važnu ulogu", kazala je arheologinja Vasilj.

Prema njenom mišljenju, nalazište je davno u prošlosti bilo devastirano te je ostalo uskraćeno za pokretni inventar iz ovog perioda, no jedna od najvećih zanimljivosti je otkriće kamenog bloka s reljefom drevnog ilirskog boga Silvana.

S obzirom na to da se radi o vodospremniku - cisterni koja je vodom mogla snabdijevati veliki broj ljudi, ali i pregledom tla u neposrednoj blizini nalazišta, za pretpostaviti je da se tu nalazilo jedno cijelo naselje koje je imalo svoju važnu ulogu, kazala je arheologinja Vasilj.

Prema njenom mišljenju, nalazište je davno u prošlosti bilo devastirano te se ostalo uskraćeno za pokretni inventar iz ovog perioda, no jedna od najvećih zanimljivosti je otkriće kamenog bloka s reljefom drevnog ilirskog boga Silvana.

"Kameni blok s ilirskim božanstvom, bogom Silvanom, kojeg su najviše poštivali pastiri, ugrađen je u temelj jednog od stupova koji su držali konstrukciju vodospremnika i svjedoči o isprepletenosti i utjecaju ilirske kulture u ovom rimskom kompleksu. Prikaz je antropomorfan, na glavi ima rogove, u rukama pastirski šap i sviralu i, što je rijetkost od svih spomenika, nema kozu ili psa, nego prekrasnu pticu pored nogu", pojasnila je ova profesorica.

Ona zaključuje da je nalazište u Gracu jedno od najvažnijih u posljednjih nekoliko godina te da "ispunjava prazninu" u arheološkoj slici cjelokupne BiH, a posebno mijenja saznanja o prahistorijskom, civilizacijskom razvoju, periodu eneolitika, bronzanog i željeznog doba na području ove općine.

(SB)