U njemačkoj industriji odvijaju se velike promjene: dok se u njemačkim vodećim tvornicama auto-industrije, poput VW-a ukidaju radna mjesta, proizvođači tenkova i krstarećih projektila očajnički traže nove zaposlenike, piše DW.

Aktualna studija konsultantske kuće EY i Dekabanke procjenjuje da će "evropske članice NATO-a u narednim godinama godišnje ulagati 72 milijarde eura u naoružanje i time stvoriti odnosno osigurati 680.000 radnih mjesta u Evropi".

Slične rezultate donosi i istraživanje konsultantske kuće Kearney. No tačan broj potrebne stručne radne snage ovisit će o razini izdataka za odbranu. Ako evropske države u budućnosti izdvoje dva posto svog BDP-a za odbranu, kao što nalažu pravila NATO-a, do 2030. godine nedostajat će oko 160.000 stručnjaka.

"Uz umjereno povećanje (2,5 posto BDP-a) moglo bi biti oko 460.000 nepopunjenih radnih mjesta, a uz značajan porast (3 posto) čak do 760.000", navode autori studije Guido Hertel i Nils Kuhlwein. Posebno nedostaju stručnjaci za umjetnu inteligenciju i big data analizu.

Odakle će doći radna snaga?

Proizvođači oružja, radarske tehnologije ili prijenosnih sistema za borbena vozila ne traže samo nove zaposlenike, već i proizvodne lokacije za očekivani priljev narudžbi.

"Profitiramo od problema automobilske industrije", kaže direktor Hensoldta Oliver Dörre u intervjuu za Reuters. Ova bavarska korporacija proizvod radare koji se, primjerice, koriste u Ukrajini za protivzračnu odbranu. Jedan od Hensoldtovih sistema može otkriti čak i stealth bombardere poput američkog F-35, izrađene od materijala koji ih čine gotovo nevidljivima za radar (takozvanom “stealth” tehnologijom).

Hensoldt već pregovara s automobilskim dobavljačima Continentalom i Boschom o preuzimanju njihovih radnika, potvrđuje Dörre.

U istočnonjemačkom Görlitzu, na granici s Poljskom, koncern za proizvodnju naoružanja KNDS preuzima tvornicu proizvođača vozova Alstom, koja je trebala biti zatvorena 2026. KNDS planira preuzeti polovinu od 700 radnika. U bivšoj tvornici vozova proizvodit će se dijelovi i moduli za tenkove Leopard 2, Puma i Boxer, a proizvodnja bi trebala započeti 2025. godine.

Konkurentski Rheinmetall također se oslanja na radnike iz drugih sektora: bivši stručnjak za specijalne komponente u naftnoj industriji sada proizvodi cijevi za tenkove u Rheinmetallovoj tvornici u sjevernoj Njemačkoj, dok bivša kozmetičarka lakira tenkovske granate.

Njemačko Ministarstvo unutršnjih poslova ima popis zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik. Na njemu su Afganistan, Kina, Vijetnam, Irak, Iran, Sirija, Rusija i bivše sovjetske republike. Već duži boravak u jednoj od tih zemalja može biti prepreka za zapošljavanje u vojnoj industriji.