Niko osim zvaničnika manjeg bh. entiteta ne žuri da predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića tretira kao bjegunce. Oni to rade isključivo samima sebi. To što takvo njihovo iracionalno ponašanje ima pravne konsekvence koje će država sankcionirati na ovaj ili onaj način nije progon tih zvaničnika po političkoj osnovi, kaže za SB vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović.

On je reagirao na gostovanje Predraga Ćeranića, dekana Fakulteta bezbjedonosnih nauka Univerziteta u Banjaluci i savjetnika Milirada Dodika koji je gostujući na RTRS-u rekao “kako jedni žure da zvaničnike Republike Srpske tretiraju kao bjegunce, a situacija je obrnuta. Tokom proteklih 30 godina bili smo pod pritiskom. Dejton treba vratiti na fabrička podešavanja.”

Nizak nivo intelektualnog pristupa

Ahatović smatra da Ćeranić pokazuje neprimjeren i nizak nivo intelektualnog pristupa stanju opće sigurnosti u Bosni i Hercegovini.

"Nisam sklon da kritikujem struku, niti da prekidam protivnike Bosne i Hercegovine kada prave vezane greške, ali ovakvi i slični javni izleti dekana Fakulteta Bezbjedonosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Predraga Ćeranića pokazuju vrlo neprimjeren i prije svega nizak nivo intelektualnog pristupa stanju opće sigurnosti u Bosni i Hercegovini", kaže on te dodaje:

"Niko osim zvaničnika manjeg BiH entiteta ne žuri da ih tretira kao bjegunce. Oni to rade isključivo samima sebi. To što takvo njihovo iracionalno ponašanje ima pravne konsekvence koje će država sankcionirati na ovaj ili onaj način nije progon tih zvaničnika po političkoj osnovi. Naprotiv, to je isključivo krivično pravni problem njihove neposredne odgovornosti za rušenje ustavno pravnog poretka Bosne i Hercegovine."

Entitet RS nije pod pritiskom proteklih 30 godina

Vojno-politički analitičar dalje se referira na izjavu Predraga Ćaranića poručivši da entitet Republika Srpska nije pod pritiskom zadnje tri decenije.

"Entitet RS nije pod pritiskom proteklih 30 godina, već politika koja se u tom dijelu BiH vodi drži taocima kompletnu zemlju, zato što je neko umislio da teritoriju države ili dijela države BiH koju nije zaokružio silom može da uzme u miru pravnim sredstvima. Zato se iz entiteta RS otvoreno traži podrška od Ruske Federacije koja nažalost tu podršku godinama i daje kako bi zagorčala život EU i NATO-u općenito i natjerala je da se ponovo bavi problemom Bosne i Hercegovine".

Ćeranić za kazao da je bezbjednost na globalnom nivou povezana sa pitanjem bezbjednosti u regionu, te da se raduje što dvojica najvažnijih lidera - predsjednik Rusije Vladimir Putin i predsjednik SAD Donald Trump žele da riješe konflikte u Ukrajini i na Bliskom istoku, te da je uvjeren da će BiH biti jedna od tema razgovora između Putina i Trumpa, te da je to samo  stvar vremena.

“Ako gospodin dekan Fakulteta bezbjedonosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci to smatra opravdanim, onda će vraćanje na fabrička podešavanja biti potpuno drugačija nego što to sanjaju mnogi u entitetu RS uključujući i njega. Ne sporim da će Bosna i Hercegovina prije ili kasnije biti temom pregovora između velikih sila. Bojim se da se u tim razgovorima u razmijeni teritorija prevashodno ne nađu oni regioni koje Rusija smatra svojim zonama uticaja u pozadini NATO-a i da oni budu predmet razmijenjene za okupirani dio Ukrajine!?”, kaže Ahatović, te se upitao: 

"Ako ovako jedan dekan Fakulteta bezbjedonosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci komentira rušenje ustavnog poretka u vlastitoj državi i geopolitička dešavanja u svijetu, pitam se šta on to zapravo predaje svojim studentima?"

I na kraju se pita, kako Predrag Ćeranić objašnjava zašto se administrativna linija između entiteta nalazi na manje od 30 km od centra Banja Luke koja tokom agresije na RBiH 1992. - 1995. nije bila sigurnosno ugrožavana sve do kraja sukoba.

"Ja bih ga na mjestu studenata upitao da li tu činjenicu smatra nedovršenim pokušajem vraćanja na fabričke postavke?", zaključio je naš sagovornik.

S.G.