Već od prvih najava žestokog carinskog odgovora SAD-a pa do potresa na berzama jutro nakon Trumpove objave, analitičari su s razlogom sa svih strana secirali i projicirali moguće ekonomske posljedice tog poteza. No, jasno je da američki “Dan oslobođenja” ima i svoju, ne manje značajnu političku dimenziju.

Stručnjak za međunarodne odnose Božo Kovačević za N1 kaže kako je Trumpovom odlukom o carinama ključna politička poruka upućena dojučerašnjim američkim saveznicima.

“On im je poručio: ne trebate imati iluzije, vi više niste saveznici nego suparnici. A što se tiče Kine, Trump nastavlja politiku započetu u svom prvom mandatu. Ključne posljedice odluka o uvođenju carina vidjet će se u odnosima između SAD-a i njegovih saveznika”, istaknuo je.

Jasno je, dodao je Kovačević, da Svjetska trgovinska organizacija (WTO) kao mehanizam koji je SAD osmislio za stalno perpetuiranje svoje prednosti, više ne funkcionira.

“Kao što se odrekla saveznice od koje je očekivala da nanese poraz Rusiji, Amerika se odrekla i tog instrumenta ostvarivanja svojih interesa u svijetu.”

Hoće li imati veće plaće i niže cijene?

Odluka je još svježa i čekaju se odogovori na mnoga pitanja. Primjerice, je li odluka suviše lako donesena i hoće li SAD platiti veću cijenu nego što je očekivao, a kao posljedicu poremećaja odnosa s Kanadom i EU-om.

“To ćemo tek vidjeti. Ali jasno je da će u prvi mah izravna posljedica podizanja carina biti povećanje cijena tih proizvoda na američkom tržištu, što će vrlo vjerojatno potaknuti inflaciju. A vrlo vjerojatno i rast neraspoloženja Trumpovih birača koji su njegove poruke shvatili doslovno očekujući da će imati veće plaće, niže cijene i da neće biti inflacije. A imat će veće cijene, plaće iste ili manje, a javit će se i inflacija“, smatra Kovačević.

Prvo puca, a onda pregovara

Poput izjave američkog potpredsjednika JD Vancea na nedavnoj Minhenskoj konferenciji o sigurnosti gdje je, očitavajući bukvicu Europi poručio da je sada “novi šerif u gradu”, taj se “kaubojski” način komunikacije može iščitati i iz odluke o carinama. Kovačevića smo pitali je li se Trump odlukom o carinama vodio logikom “prvo pucam, a onda pregovaram”.

“Sjetimo li se njegovog inauguralnog govora, onda valja spomenuti da je ondje u povijesnom osvrtu spomenuo samo američki Divlji zapad. Dakle, vrijeme bezakonja, vrijeme velikog širenja SAD-a, vrijeme beskrupuloznog uništavanja prirode i vrijeme genocida. Sve je to on spomenuo u svome inauguralnom govoru i sve te najave pokušava ostvariti. Odnosi prema Kanadi, Grenlandu i Panami jasno govore o njegovim teritorijalnim aspiracijama”, napominje Kovačević.

“Trump Europljane ne smatra vjerodostojnima”

Jasna je, kaže, i njegova promjena odnosa prema saveznicima.

“Trump Europljane ne smatra niti vjerodostojnim suparnicima niti pravim saveznicima jer, po njegovom mišljenju, Europa se neopravdano okoristila činjenicom da je tijekom cijelog Hladnog rata pa i kasnije imala američka sigurnosna jamstva. I sada se Europi osvećuje za blagostanje koje je ona uspjela ostvariti pod američkim sigurnosnim štitom. Očito je da on saveznike ne smatra partnerima koji sudjeluju u donošenju odluka, nego slugama koji izvršavaju njegove odluke. A ako odbiju poslušnost, onda protiv njih primijenjuje sankcije”, ustvrdio je Kovačević.