Bebe koje su tretirane antibioticima kao novorođenčad imaju smanjene imunološke odgovore na vakcine u kasnijoj dojenačkoj dobi, vjerojatno zbog promjena u mikrobiomu crijeva, sugerira novo istraživanje. 

Australska studija pratila je 191 zdravu bebu od rođenja, a otkrila je da su one koje su primile antibiotike u prvim tjednima života imale značajno niže razine antitijela protiv više vakcina u dobi od sedam i 15 mjeseci. Od beba koje su bile uključene u istraživanje, 111 je bilo izloženo antibioticima u novorođenačkom razdoblju – bilo direktnim liječenjem (32 novorođenčadi), ili indirektno kroz majke koje su uzimale antibiotike tijekom poroda (49), ili u prvih šest tjedana nakon poroda (30).

Studija, objavljena u časopisu Nature, procijenila je mikrobiome beba u trenutku njihove prve rutinske vakcinacije u dobi od šest tjedana. Otkrila je da su bebe koje su direktno tretirane antibioticima pri rođenju imale manji broj korisnih bakterija u crijevima, poznatih kao Bifidobacterium.

Smanjenje Bifidobacterium povezano je s nižim razinama antitijela protiv više komponenti pneumokokne vakcine, kao i Haemophilus influenzae tipa b, i to u dobi od sedam i 15 mjeseci.

Profesor David Lynn, direktor programa na Južnoaustralskom institutu za zdravstvena i medicinska istraživanja, koji je sudijelovao u istraživanju, rekao je da se Bifidobacterium često nalazi u zdravom crijevnom mikrobiomu dojenčadi u prvim tjednima života.

„Ove bakterije su posebno prilagođene metaboliziranju oligosaharida ljudskog mlijeka [vrsta ugljikohidrata] u majčinom mlijeku, pa ćete vidjeti visoke razine tih bakterija u dojenčadi koja su dojena“, rekao je.

Lynn, koji je također profesor sustavne imunologije na Flinders University, rekao je da ove bakterije daju imunološkom sustavu „dodatni poticaj“, pripremajući ga za optimalni odgovor antitijela na vakcine.

„Ono što mislimo da je vjerojatno najvažnije je sastav mikrobioma u trenutku vakcinacije“, rekao je. „Antibiotici mogu poremetiti normalnu kolonizaciju bifidobakterijama i omogućiti drugim vrstama bakterija da nastane kolonizacija crijeva.“

Istraživanje je također proučavalo imunitet u miševima bez mikroba, otkrivši da su odgovori antitijela na pneumokoknu vakcinu uvelike ovisili o prisutnosti Bifidobacterium i poboljšali se kad su miševi dobili probiotik koji sadrži te bakterije.

Studija, koja je uključivala istraživače iz 12 institucija širom Australije, nije otkrila smanjene odgovore na vakcine kod beba čije su majke primile antibiotike tijekom poroda, sugerirajući da je izravno liječenje antibioticima u novorođenčadi imalo trajniji utjecaj na crijevni mikrobiom.

Lynn je rekao da rezultati studije ne bi trebali „previše zabrinjavati“ roditelje novorođenčadi koja su tretirana antibioticima. „Obično postoji vrlo dobar razlog za davanje tih antibiotika novorođenčadi, s obzirom na to da infekcije i sepse u toj kritičnoj ranoj životnoj dobi mogu biti vrlo ozbiljni.“

„Novorođenčad tretirana antibioticima ipak će imati 'prilično pristojne' odgovore na sve vakcine“, rekao je. „Otprilike u to vrijeme, oko sedmog mjeseca, većina beba bit će iznad onoga što se zove seroprotektivni prag, pa se očekuje da će biti zaštićene od infekcija.“

„Međutim, čini se da tijekom vremena odgovori u dojenčadi koja su direktno tretirana antibioticima opadaju nešto brže.“

Autori studije napomenuli su da je uzorak bio „relativno skroman“ i da nisu uključene bebe koje su rođene carskim rezom.

U narednim mjesecima, istraživači će započeti kliničko ispitivanje kako bi testirali da li bi davanje, novorođenčadima tretiranoj antibioticima, probiotika koji sadrži Bifidobacterium poboljšalo odgovore antitijela na rutinske vakcine, navodi The Guardian.

Probiotik je siguran i već se široko koristi u bolnicama kako bi zaštitio prijevremeno rođene bebe od stanja poznatog kao nekrotizirajući enterokolitis.