Bosna i Hercegovina je strateški opredijeljena za pristupanje NATO-u, što je utemeljeno i Zakonom o odbrani. Ipak, Republika Srpska osporava tu političku odluku, iako je nekada bila saglasna s njom. Stav RS-a, koji stvara duboku institucionalnu i sigurnosnu blokadu unutar zemlje, usporava napredak Bosne i Hercegovine, a takođe ometa njenu aktivnu ulogu u regionalnim sigurnosnim inicijativama.

Dok Republika Srpska, koja ima većinsko srpsko stanovništvo, proturječi približavanju BiH NATO-u, Federacija BiH, koja ima većinsko bošnjačko-hrvatsko stanovništvo, jasno podržava euroatlantske integracije. Ova unutrašnja podjela onemogućava napredak zemlje, a BiH se sve češće nalazi u nepovoljnom regionalnom položaju – u središtu Balkana, ali izvan ključnih sigurnosnih dijaloga.

Nedavna vojna saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova, kao i dogovor između Srbije i Mađarske o vojnoj pomoći, izazivaju novu sigurnosnu dinamiku u regionu. Međutim, Bosna i Hercegovina, zbog unutrašnjih nesuglasica, nema jasnu ulogu u tim procesima. Još zabrinjavajuće je najava predsjednika RS-a Milorada Dodika o mogućnosti priključenja RS-a vojnom savezu Srbije i Mađarske, što, iako politička retorika bez pravne osnove, ima potencijalne političke posljedice, piše DW.

Veliki problemi Vojni analitičar iz RS-a, Vladimir Vučković, smatra da pokušaji stvaranja saveza izvan postojećih sigurnosnih struktura, poput NATO-a ili ruske ODKB, nisu održivi. On ističe da odnosi između Srbije i Mađarske imaju ekonomsku logiku, ali da takvi savezi ne proizlaze iz zajedničke vizije, već iz međusobnih animoziteta prema suprotnim blokovima.

Antonio Prlenda, vojni komentator, upozorava da geopolitičke promjene, uključujući povratak Donalda Trumpa na američku političku scenu, dodatno mijenjaju sigurnosne kalkulacije u regionu. Prlenda tvrdi da iskustva iz Ukrajine pokazuju da SAD pod Trumpovim vodstvom više nisu pouzdani saveznici, što može dovesti do smanjenog američkog angažmana u Europi, pa i eventualnog povlačenja trupa s Kosova.

Veliki savez S obzirom na ovu situaciju, savezništvo Hrvatske, Albanije i Kosova može se shvatiti kao priprema za eventualne sigurnosne vakuume u regionu. Turska, koja je ključni partner i u BiH i na Kosovu, ima važnu ulogu u ovoj dinamici. Nedavni posjet hrvatskog ministra odbrane Turskoj takođe se može tumačiti kao pokušaj jačanja regionalnih sigurnosnih veza.

Prlenda također smatra da je dogovor Srbije i Mađarske populistički odgovor predsjednika Vučića na nedavne inicijative iz Zagreba. Prema njegovim riječima, Orbán pomaže Vučiću kao igraču Putina, što samo potvrđuje potrebu za oprezom EU i drugih država regiona prema takvim političkim savezništvima.