Samo jedan nosilac pravosudne funkcije sankcionisan je mjerom razrješenja sa dužnosti prošle godine, što je vidljivo iz izvještaja Ureda disciplinskog tužioca (UDT).

Sudijama i tužiocima zbog propusta u radu izrečeno je 27 disciplinskih mjera, a većina su bile javne opomene (9), smanjenje plate (8) i pismene opomene koje se javno ne objavljuju (5). Pored pomenutog razrješenja, izrečena je i jedna mjera premještaja sa mjesta zamjenika glavnog tužioca.

Razlozi za sankcije u dva slučaja su bile to što se odgovorni nisu izuzeli iz slučajeva u kojima postoji sukob interesa, dok su u sedam slučajeva donijeli odluke kojima se očigledno krše zakon i pravila postupka.

Sankcije za ove propuste su blage, a podaci UDT-a pokazuju da nije došlo do ozbiljnih promjena u sankcionisanju propusta u pravosuđu i pored značajnog porasta broja pritužbi na rad sudija i tužilaca, koji je u prošloj godini povećan za 20%. Najveći broj se odnosi na ozbiljne optužbe za kršenje etičkog kodeksa što je dovelo do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa.

Ipak od 1385 pritužbi svega 59 je ocijenjeno kao osnovano, a pokrenuto je ukupno 37 disciplinskih postupaka. Njima je obuhvaćeno 7 tužilaca, 4 rukovodioca pravosudnih institucija i 28 sudija. S druge strane, vrijeme rješavanja pritužbi smanjeno je na 183 dana, što predstavlja napredak u odnosu na prethodnu godinu za 22 dana.

Analiza TI BIH koja je objavljena prije dvije godine pokazala je da je smanjenje plate najčešća disciplinska mjera, dok su razrješenja i dalje izuzetak i takve sankcije ostaju sporadične. Ta analiza je pokazala da je u svega 4% izrečenih mjera došlo do razrješenja sudija i tužilaca što pokazuje da je politika VSTS-a još uvijek blaga u smislu represivnog elementa sankcije.

Poseban slučaj predstavlja nosilac pravosudne funkcije protiv koga je u 2024. godini vođen šesti disciplinski postupak – što jasno ukazuje na postojanje recidivizma i manjkavosti u sistemu prevencije.

Podaci pokazuju da, uprkos pokušajima provođenja reformi u pravosuđu, još nije uspostavljen sistem koji bi garantovao stvarnu odgovornost i integritet nosilaca pravosudnih funkcije. To je važno napomenuti ponovo u kontekstu poraznih rezultata koje pravosuđe BiH ima u borbi protiv korupcije. Osim toga, disciplinska odgovornost je ključna komponenta nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa i zato je TI BiH predlagao mjere koje uključuju:

- veću transparentnost samih disciplinskih postupaka i odluka,

- povećanje broja i opsega disciplinskih mjera uz uvođenje strože i konzistentnije kaznene politike,

- razmatranje modela drugačijeg uređenja postupka kako bi se smanjili neprimjereni uticaji,

- jačanje nezavisnosti Ureda disciplinskog tužioca od samog VSTS-a, prenosi Transparentno.ba.