U povodu 32. obljetnice ratnih zločina počinjenih u Ahmićima pokraj Viteza, zagrebački Centar za žene žrtve rata – ROSA, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Sarajevo, zagrebački Centar za građansku hrabrost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Zagreb te Ženska mreža Hrvatske uputili su zajedničku izjavu u kojoj od hrvatskih vlasti zahtijevaju da se odgovorno odnose prema ratnom zločinu počinjenom, kako ističu, u njihovo ime, te najavili niz događaja koji će tim povodom biti održani danas u Zagrebu. 

"U ranim jutarnjim satima 16. travnja 1993. godine napad na srednjobosansko mjesto Ahmići izvele su lokalne postrojbe HVO-a, a Haški sud je ove zločine okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Jedan je to od najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba bošnjačkog etniciteta. Dvadeset i četiri ih je ranjeno, uništeno je 169 kuća te dvije džamije. Trideset i dvije ubijene žrtve bile su žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina", stoji u zajedničkom saopćenju nevladinih organizacija.

Dario Kordić, bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, između ostalih, osuđen je po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće te da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) zaključio da je spomenuti zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

U saopćenju se dodaje kako je pravomoćno potvrđeno da je "Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om" te "rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a".

"Od hrvatskih vlasti zahtijevamo da se odgovorno odnose prema ratnom zločinu počinjenom u naše ime na način da obilježavaju ovaj datum te odaju pijetet civilnim žrtvama ubijenim u naše ime na teritoriju Bosne i Hercegovine na isti način kao što se odaje poštovanje žrtava poginulih u ratu na prostoru Hrvatske. Zahtijevamo da se informacije o ovom zločinu uvrste u sve oblike povijesnog sjećanja putem javnih medija i institucionalnih manifestacija. Također, da se uvrste na odgovarajući i odgovoran način u povijesne udžbenike. Zahtijevamo da glavni grad Republike Hrvatske preuzme svoj dio odgovornosti za suočavanje s prošlošću, da imenuje Trg ahmićkih žrtava u Gradu Zagrebu", navodi se dalje u priopćenju.

Iz udruženja ističu kako je Trg ahmićkih žrtava važan kao iskaz pijeteta žrtvama ratnog zločina te da bi doprinosio osvještavanju i educiranju javnosti te prevenciji zločina.

"Već treću godinu zahtijevamo od Grada Zagreba pozitivan odgovor na inicijativu. Istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi trebali bi se graditi djelima, a ne samo na riječima. Odgovornim obrazovanjem i informiranjem građana Republika Hrvatska može napraviti konkretan korak u sprečavanju ponavljanja ovakvih zločina u budućnosti", navodi se u priopćenju.

Iz spomenutih udruženja najavili su kako će danas na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u 12 sati organizirati antiratnu akciju u znak sjećanja na žrtve Ahmića.

Istog dana, u 17 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu održat će okrugli stol "Zašto je Zagrebu potreban Trg ahmićkih žrtava?" na kojem će govoriti Marijana Senjak, psihoterapeutkinja koja je specijalizirala traumatsku psihologiju, Tamara Opačić, glavna urednica društvenog magazina Nada i Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a (Sarajevo). Moderatorica će biti Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.