Sjedinjene Američke Države predstavile su saveznicima nacrt prijedloga za mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, uključujući okvirne uslove za prekid borbi i postepeno ublažavanje sankcija Moskvi u slučaju trajnog primirja, piše Bloomberg, pozivajući se na evropske zvaničnike upoznate s planom.

Američki planovi predstavljeni su evropskim saveznicima uprkos upozorenju šefa diplomatije Marca Rubija, koji je jutros izjavio da je administracija Donalda Trumpa spremna "krenuti dalje" od mirovnih pokušaja ako uskoro ne bude pomaka. Ali, Trumpov potpredsjednik JD Vance, govoreći iz Rima, rekao je kako je i dalje "optimističan" da se rat može privesti kraju, piše Index.hr.

Plan zamrzava sukob, Ukrajina ne može u NATO

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, američki plan bi faktički zamrznuo rat, a teritoriji pod ruskom okupacijom ostali bi pod kontrolom Moskve. Ukrajinske ambicije za članstvo u NATO-u bile bi uklonjene sa stola. Zvaničnici nisu željeli iznositi više detalja, pozivajući se na povjerljivu prirodu razgovora.

Prijedlog je predstavljen tokom jučerašnjih sastanaka u Parizu, a među njima je bio i susret francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sa američkim ambasadorom Steveom Witkoffom, kao i zasebne konsultacije između Rubija i savjetnika za nacionalnu sigurnost te pregovarača iz Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Ukrajine.

Bloomberg je ranije objavio da američki zvaničnici žele postići potpuno primirje u roku od nekoliko sedmica, a nastavak razgovora predviđen je iduće sedmice u Londonu.

Sigurnosne garancije za Ukrajinu

Jedan zvaničnik rekao je da predloženi plan nije konačan mirovni sporazum i da evropski saveznici neće priznati okupirane teritorije kao ruske. Naglašeno je i da su razgovori besmisleni ako Kremlj ne pristane zaustaviti napade, te da je ključno Ukrajini ponuditi garanciju sigurnosti kako bi dogovor imao težinu.

Rubio je danas izjavio da su sigurnosne garancije "legitimna potreba" Ukrajine, ali da pregovori zasad nisu došli do tog nivoa konkretizacije. "Svaka suverena država ima pravo braniti se. Ukrajina ima pravo sklapati bilateralne sporazume o odbrani sa različitim zemljama", rekao je Rubio.

Nakon telefonskog razgovora sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce izjavila je da Trump i SAD "žele kraj rata i sada su svim stranama predstavili nacrt održivog i dugotrajnog mira".

Kijev pristao na primirje, ali traži ruski odgovor

Izvor upućen u pregovore navodi da je Ukrajina već pristala na prekid vatre, a stav Kijeva je da Rusija prvo mora također pristati na primirje, prije nego se raspravlja o ostalim temama. Ukrajinska delegacija u Parizu bila je zadužena za razradu mehanizama nadzora primirja i eventualnog mirovnog kontingenta.

Evropski zvaničnici sastanke u Parizu opisuju kao konstruktivne i pozitivne, ističući da je riječ o pokušaju da Evropa, u dogovoru sa Kijevom, pokaže podršku američkim naporima i pritisne Moskvu da dokaže ozbiljnost svojih namjera.

Rubio je po odlasku iz Pariza rekao da se nada da će UK, Francuska i Njemačka pomoći "pogurati stvari prema rješenju", ali je istaknuo da je američko strpljenje pri kraju.

"Nećemo ovim putem nastaviti sedmicama i mjesecima. Trebamo vrlo brzo, u danima, znati je li dogovor moguć u idućih nekoliko sedmica. Ako jeste – uključujemo se. Ako nije – imamo druge prioritete", rekao je Rubio.

Rusija nastavlja napade, zahtijeva ukidanje sankcija

Kremlj je danas i službeno objavio kraj 30-dnevnog primirja oko energetske infrastrukture, a ruski napadi na ukrajinske gradove se nastavljaju. Prije sedmicu dana, ruske snage su balističkim projektilima, uključujući one s kasetnim punjenjem, napale grad Sumi na sjeveroistoku Ukrajine i ubile 35 civila.

Pariški razgovori također su uključivali i francusko-britanski plan o stvaranju "snaga garancije" za poslijeratnu sigurnost Ukrajine, kao i planove da se osigura stalna i odgovarajuća popunjenost ukrajinske vojske. Cilj je dokazati američkoj strani da Evropa želi ozbiljno učestvovati u osiguravanju mira, ali i uvjeriti Trumpovu administraciju da podrži takve garancije kao sigurnosnu mrežu.

Ali ublažavanje sankcija Rusiji, dok Moskva još uvijek kontroliše velike dijelove Ukrajine, moglo bi izazvati ozbiljne otpore među saveznicima Kijeva. Uklanjanje evropskih sankcija i odmrzavanje sredstava zahtijeva saglasnost svih država članica EU-a.

Spor oko teritorija i uslova primirja

Witkoff je za Fox News izjavio da se ključ potencijalnog dogovora vrti oko "pet teritorija", ne ulazeći u detalje. Rusija insistira da joj u okviru svakog dogovora mora biti priznato vojno preuzimanje teritorija od 2014. naovamo, uključujući Krim i velike dijelove Hersonske, Zaporiške, Luhanske i Donjecke oblasti.

Također, Moskva povezuje primirje sa ukidanjem ekonomskih sankcija, ali i zahtjevom za zaustavljanjem zapadnih isporuka oružja Ukrajini. Jučer se u Kijevu oglasio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, oštro kritiziravši američkog izaslanika Witkoffa da je "prihvatio ruski narativ":

"Nema nikakav mandat za raspravu o ukrajinskim teritorijima jer ti teritoriji pripadaju našem narodu", poručio je Zelenski, pa dodao: "Ne raspravljamo o teritorijima dok ne dođe do primirja. Ukrajinska zemlja nikada neće biti priznata kao ruska."

(Vijesti.ba)