Pokop pape Franje razlikovat će se od prijašnjih papinskih pogrebnih ceremonija koje su tradicionalno bile raskošne i strogo formalne. Obred će započeti tzv. "obredom potvrde smrti", koji će predvoditi kardinal Kevin Farrell, najviši dužnosnik Vatikana. Nakon toga, tijelo pape bit će položeno u lijes, prenosi Hina.

Papa Franjo je za života odobrio planove za pojednostavljenje vlastitog sprovoda. Odbacio je običaj izlaganja tijela na uzdignutoj platformi te je izabrao jednostavan drveni lijes. Umjesto klasičnog oproštaja s tijelom, vjernici će mu moći odati počast dok njegovo tijelo bude u lijesu s otvorenim poklopcem. ANSA javlja da bi se sprovod mogao održati u subotu.

Papa Franjo bit će pokopan u bazilici Svete Marije Velike u Rimu.

"Vidio sam to i pomislio: to je to mjesto"

Bazilika sv. Marije Velike, u kojoj je papa Franjo odlučio biti pokopan, impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa. Argentinski papa, koji je danas preminuo u dobi od 88 godina, izjavio je krajem 2023. da želi biti pokopan u ovoj bazilici, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što će biti prvi put u više od tri stoljeća da ondje pokapaju papu.

"Odmah iza skulpture Kraljice mira (Bogorodice) nalazi se jedno malo udubljenje, vrata koja vode u prostoriju gdje su bili pohranjeni svijećnjaci. Vidio sam to i pomislio: 'to je to mjesto'. I tamo je pripremljeno grobno mjesto", rekao je španjolskom stručnjaku za Vatikan Javieru Martinezu-Brocalu u knjizi "Nasljednik" iz 2024.

U ovoj je bazilici pokopano sedam papa. Posljednji je bio Klement IX., 1669. godine. Ondje je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra.

Jorge Bergoglio, koji je bio vrlo vezan uz kult Djevice Marije, prije i poslije svakog putovanja u inozemstvo meditirao je u bazilici, koja je službeno dio teritorija Vatikana. Interijer je zadržao izgled blizak izvornom: središnji brod obrubljen je s 40 jonskih stupova i spektakularnim mozaicima.

Prema tradiciji, Djevica Marija ukazala se u snu bogatom rimskom patriciju Ivanu i papi Liberiju (352.-366.), zatraživši izgradnju crkve u njezinu čast i naznačivši odabrano mjesto tako što ga je usred ljeta, 5. kolovoza, zatrpao snijeg.

Ništa nije ostalo od ove prve crkve, koju je financirao Ivan, tvrdi Vatikan.

Današnja crkva, jedna od četiriju papinskih bazilika u Rimu, sagrađena je oko 432. godine na zahtjev pape Siksta III., na brdu Eskvilinu. U njemu se nalaze neki od najdragocjenijih relikvija katolicizma, uključujući ikonu koja se pripisuje svetom Luki, na kojoj Djevica Marija drži malog Isusa u naručju.

U bazilici se čuvaju i komadi drveta iz kolijevke malog Isusa. Nedavne studije omogućile su njihovo znanstveno datiranje u razdoblje Isusova rođenja, navodi se na web stranici bazilike. Čuvaju se u relikvijaru od gorskog kristala u obliku kolijevke.