Nekadašnji rektor Univerziteta u Tuzli Enver Halilović je, kao uvodničar na sesiji Kruga 99 o temi „Pripravnost za krize u BiH“, kazao da rijetke geostrateške teorijske postavke o početku kraja Zapada, o post-Zapadu, koje su se pojavile nakon evropskog neslaganja s američkim napadom na Irak 2003., sada su vrlo rasprostranjene i proširene.

Po njegovim riječima, njihova ilustracija je formiranje dva vojna saveza na zapadnom Balkanu u mjesec dana, savez Hrvatska-Albanija-Kosovo i savez Srbija-Mađarska-Slovačka. "Prikriven rusko-srpski, posebno Ruski, politički interes je prikazati krah i nepostojanje EU na novoj mapi interesne podjele svijeta u povodu američkih unilateralnih mirovnih razgovora o završetku rata u Ukrajini iz kojih Rusija najavljuje sebe kao ratnog pobjednika, američkog povećanja carina na uvoz iz Evrope, američkih zahtjeva prema evropskim zemljama članicama NATO-u za finansiranje svojih oružanih snaga itd.", naveo je Halilović. 

Kazao je da se, u novoj viziji preustroja svijeta bez Evrope, "Bosni i Hercegovini natura, direktno ili indirektno, neka neevropska strateška orijentacija".

"S jedne, rusko-srpske strane, Bosni se nameće rusko-kineska, istočna varijanta, napuštanje evropskog puta, a s druge, hrvatske strane, evropski put Bosne uslovljava se novim etnoteritorijalnim izbornim zakonom koji produbljava etničku podjelu FBiH i koji reanimira Herceg Bosnu.

Imajući u vidu, s jedne strane, realne naučne, tehničke, privredne, demografske, geostrateške, kulturne i brojne druge potencijale Evrope koji je čine realno perspektivnom svjetskom silom, a s druge strane, geografsku, historijsku, političku, kulturnu itd. pripadnost Bosne i Hercegovine Evropi, nema nikakve sumnje da za Bosnu i Hercegovinu nije orijentacija niti Rusija-Srbija-Kina, niti etno-teritorijalno podijeljena FBiH, odnosno podijeljena BiH u EU", smatra Halilović.

Po njegovim riječima, u ovom momentu, za BiH je vrlo bitno, ne na koju stranu nove svjetske podjele svijeta će se odlučiti, već koliko kvalitetno, manje kojom brzinom, će se što više, u svakom pogledu, integrirati u nove historijske tokove, pravno političke i društvene vrijednosti Evrope.

Diplomata i publicist Fuad Đidić je kazao da se nalazimo u novim realpolitičkim okolnostima.

"Izvan zemlje su pokrenute inicijative za formiranje dva vojna saveza: „trojna inicijativa“ Hrvatske, Albanije i Kosova i, nova „pro-ruska“ inicijativa o „vojnom savezu“ Srbije, Mađarska, Slovačke i Republike Srpske. Ovi “savezi” predstavljaju prijetnju opstanku BiH i u dobroj mjeri podsjećaju na neko “predratno usklađivanje” po principima golog realizma. BiH se nalazi u vojnom okruženju suprotstavljenih tabora", kazao je Đidić.

Po njegovim riječima, produbljava se nepovjerenje i raste nesigurnost u zemlji.

"NATO i EU, kao ključni globalni garanti opstajanja BiH, učinjeni su manje relevantnim za sigurnost. Naša velika zabrinutost je u tome što ove organizacije ne pokazuju sposobnost da preuzmu punu kontrolu nad ovim savezima u kojima se nalaze njihove članice.

Poruka EUFOR-u, potreban nam je vaš kredibilan dokaz da imate operativnu snagu da pošaljate jasnu i nedvosmislenu poruku Dodiku i njegovim zaštitnicima. Zabrinuti smo da ste neadekvati za obim i stepen postojeće krize. Ili, pak, nemate dovoljno snaga za kredibilnu poruku ili, nemate jasnu politiku. Stanite u Brčko. Dajte nam mentalni prostor za novu viziju zemlje", naveo je Đidić.

Dodao je da predsjednik SNSD-a Milorad Dodik crpi političku snagu iz ovih slabosti kao i iz vojnog saveza sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i saveza sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je izjavio da, radikalno suočeni sa obrisima novog svjetskog poretka zasnovanog na snazi oružane sile, puke osionosti u internacionalnim odnosima i pretenzijama u osvajanju tuđih teritorija, na odbacivanju ljudskih prava i reciprociteta u odnosima između suverenih država, čitav svijet se budi iz sna o nepovredivosti državnih granica i mira.

"Nas u BiH ne mogu mimoići turbulencija u svijetu, a posebno Evrope čiji smo prirodni i sastavni dio. Sama Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza. Mi koji smo već u kriznim okolnostima i zbog izazova koje nosi državni udar, moramo odmah poduzeti konkretne korake. Stanovništvo ne smije bespomoćno strepiti od nadolazećih opasnosti. Polazimo od toga da su ograničene mogućnosti djelovanja sa državnog nivoa vlasti zbog političkih blokada, izuzev onoga što je već definisano državnim zakonima. Međutim, sistem pripravnosti građana i institucija u krizama može se i mora uspostavljati i kroz dogradnju postojećeg institucionalnog okvira i djelovanja od opština, kantona ka višim nivoima vlasti. Pripravnost na krize treba shvatiti kao obavezu i kulturu predupređenja opasnosti", kazao je, između ostalog, Kulenović.