Mladi Ukrajinci na sve načine nastoje izbjeći odlazak u rat s Rusijom, ali u svijetu ima mnogo onih koji su i dalje spremni braniti Ukrajinu, uz dobru naknadu. To su uglavnom državljani siromašnih zemalja, najčešće Kolumbijci, koji ukrajinskim jedinicama pristupaju zbog plaće koja u prosjeku iznosi 100.000 grivni ili 2100 eura, što je nekoliko puta više nego u Kolumbiji. Najmanje nekoliko stotina ih je na ukrajinskom frontu, najviše oko Harkiva.

Situacija se promijenila u usporedbi s početkom rata, 24. februara 2022., kada su se mnogi stranci zbog ideala pridružili ukrajinskoj vojsci, bili su to Evropljani, Britanci, Gruzijci, Bjelorusi, Amerikanci, Australci i drugi iz 55 zemalja. Ukupno se, prema The Washington Postu, od tada pridružilo oko 20.000 stranih dragovoljaca, a stranci mogu sklopiti ugovor s bilo kojom jedinicom Oružanih snaga Ukrajine, Nacionalne garde i Državne službe za specijalni transport.

Ukrajinski vojnici kod Robotina (Foto: Dmytro Smolienko/sipa Press/profimedia)

Trend posljednjih godina je da se Latinoamerikanci, prvenstveno Kolumbijci, masovno regrutiraju u Ukrajinske odbrambene snage. Mnogi od njih imaju vojno iskustvo iz građanskog rata u Kolumbiji, koji je trajao više od 50 godina dok sukobljene strane nisu potpisale mirovni sporazum 2016. godine. Na tajnoj lokaciji u Harkivskoj oblasti smješten je centar za regrutaciju stranaca nazvan "Charter" u kojem se nalazi više od stotinu boraca iz inozemstva, a najviše je Latinoamerikanaca, otkrila je Ukrajinska pravda.

Trenutno je usmena predaja jedna od najuspješnijih metoda privlačenja stranaca u Odbrambene snage Ukrajine: oni koji su već regrutirani govore rođacima i poznanicima o uslovima službe u ukrajinskoj vojsci, finansijskim i društvenim "bonusima", a zahvaljujući tome povećava se broj stranaca u ukrajinskim jedinicama.

Cijena putovanja iz zemalja Latinske Amerike u Ukrajinu iznosi do dvije hiljade eura. Kako bi došli do ukrajinske granice, Latinoamerikanci moraju uzeti kredite od banaka ili posuditi novac uz visoke kamate. Stranci obično sklapaju ugovore na tri godine s mogućnošću raskida nakon šest mjeseci, no neki dezertiraju kad shvate koliko je pogibeljan rat u Ukrajini. Kako bi se finansijski olakšao dolazak volontera iz inozemstva, 15. aprila 2025. vlada u Kijevu je regrutnim centrima dozvolila pokrivanje troškova dolaska stranih dobrovoljaca, kao i da im osiguraju smještaj i prehranu dok borave u Ukrajini.

Ukrajinski vojnici u Donjecku (Foto: Aa/abaca/abaca Press/profimedia)

Današnja situacija jako se razlikuje od početka ruske agresije u proljeće 2022., kada su u Ukrajinu masovno stizali dobrovoljci iz cijeloga svijeta. Međutim, mnogi su ubrzo shvatili razmjere ruske invazije, raskinuli ugovore i vratili se kući. Kako bi se spriječila fluktuacija osoblja, bilo je potrebno promijeniti pristupe regrutiranju stranih državljana, i u proljeće 2024. Vrhovna Rada donijela je zakon koji propisuje da takvi borci mogu raskinuti ugovor tek nakon šest mjeseci neprekidnog služenja.

Tako se, na primjer, u bojni "Svoboda", koja je dio 4. brigade, bori nekoliko desetaka stranaca, među kojima je najviše Kolumbijaca, ali tu su i Španci i Poljaci.

Druga uobičajena metoda promovisanja zapošljavanja je ciljano oglašavanje na društvenim mrežama, Instagramu, YouTubeu i TikToku s ponudama za pristupanje u Odbrambene snage Ukrajine. Također, neki od Kolumbijaca koji su ratovali kao pripadnici ukrajinske 47. motorizirane streljačke brigade vratili su se u domovinu i organiziraju regrutiranje novih vojnika, izjavio je komandant jurišne čete Hamlet Avagyan. Kada se okupi grupa Latinoamerikanaca voljnih boriti se u Ukrajini, vojnici iz jurišne čete odlete u Kolumbiju i tamo provode selekciju. Oni koji ne odgovaraju, na primjer, zbog starosti ili loše fizičke spreme, odmah budu odbačeni.

Ukrajinski vojnici kod Pokrovska (Foto: Aa/abaca/abaca Press/profimedia)

Stranci donose vlastite običaje, tradiciju, jezik, kulturu i posebne prehrambene preferencije. Kolumbijci ili Argentinci ne vole ukrajinsku hranu poput boršča, nego preferiraju rižu s krompirom i piletinom. Također se pokazalo i da svaki stranac ima svoje motive za pristupanje ukrajinskoj vojsci. Za većinu Kolumbijaca presudan je ekonomski faktor budući da u Ukrajini zarade gotovo šest puta više nego da su ostali služiti kao obični vojnici u kolumbijskoj vojsci. Osim toga, na fronti u Ukrajini stječu veliko borbeno iskustvo koje potom mogu koristiti u Latinskoj Americi kao plaćenici u privatnim vojnim kompanija ili sigurnosnim strukturama.

Zbog svega, jedinice Ukrajinskih odbrambenih snaga u kojima se bore Latinoamerikanci imaju prevoditelje Ukrajince koji govore španski. I ukrajinski zapovjednici, kako bi bili na istoj valnoj duljini s latinoameričkim vojnicima, uče osnovne fraze na španskom, poput, "Buenos días, amigos", "Buenos noches, amigos", "Vamos-vamos", "Gracias". S druge strane, Latinoamerikanci moraju naučiti ukrajinske fraze koje im trebaju u borbi, kao što su "ustani", "trči" ili "predaj se". Novinari su jednog kolumbijskog vojnika pitali koje ukrajinske riječi zna. "Dobro jutro, dobra večer, j..i se", odgovorio je 35-godišnji borac s pozivnim znakom "Guadani".

Ukrajinski vojnici kod Limana (Foto: Wolfgang Schwan/Anadolu Via Afp)

Kolumbijci iz jurišne čete 47. brigade u Kursku su se nekoliko puta sukobili s vojnicima iz Sjeverne Koreje. Kada se dogodila bliska borba, Kolumbijci su na ukrajinskom pozivali Sjevernokorejce da se predaju, ali oni ništa nisu razumjeli, ispričao je Hamlet Avagyan.

Vojnike sa Zapada koji ratuju u Ukrajini obično manje zanima novac. Među njima su mnogi aktivni borci ili veterani koji nisu uspjeli postići uspjeh u vojnim poslovima u svojim domovinama. Treća grupa stranaca koji odlaze ratovati u Ukrajinu su mladići stari 18-19 godina, koji žele doživjeti ratnu avanturu. Neki od stranaca su se oženili tokom rata i sada im je odbrana njihovih porodica glavna motivacija za borbu protiv Rusije.

Sjevernokorejski vojnik zarobljen u Ukrajini (Foto: Ukrainian President Volodymyr Ze/afp/profimedia)

Za razliku od standardnih ukrajinskih postrojbi, u elitnoj jedinici poput Glavne obavještajne uprave (GUR) ima malo Latinoamerikanaca, ali zato je ondje dosta pripadnika iz zapadnih zemalja - Velike Britanije, Njemačke, Francuske, kao i puno Bjelorusa, Gruzijaca i Ičkerijaca, no njihov je broj službena tajna. GUR potpisuje ugovore s građanima Latinske Amerike samo ako znaju engleski. U njoj nema jednonacionalnih jedinica, već se u istoj grupi mogu naći Britanci, Nijemci, Poljaci, Amerikanci, Francuzi i Ukrajinci koji tečno govore engleski, jer je to jezik sporazumijevanja.

Uzgred, u ponedjeljak je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio prekid vatre na 80. godišnjicu pobjede. Na snazi ​​će biti od ponoći 7. na 8. maja do ponoći 10. na 11. maja i u tom razdoblju prestaju sve vojne operacije. Iz Kremlja su poručili da pristaju na mirovne pregovore bez preduslova, iako to nije istina jer Putin želi mir kojim će kastrirati Ukrajinu.