Piše: Iva Badanjak / Jutarnji.hr

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje ideju zamrzavanja sukoba i teritorijalne ustupke, jasno poručujući da pravedan mir ne uključuje nagrade za agresora. Njegove izjave dolaze kao reakcija na američke prijedloge prema kojima bi Ukrajina priznala rusku kontrolu nad Krimom, uz potencijalno zamrzavanje sukoba na postojećim linijama fronta.

Zelenski ostaje dosljedan u svojem stavu; ni Krim ni drugi okupirani teritoriji nisu predmet pregovora ako Ukrajinci zauzvrat ne dobiju potpuno i bezuvjetno primirje. Njegov stav oslanja se na princip međunarodnog prava i potporu saveznika, ali ujedno se suprotstavlja sve jačim i češćim signalima iz Washingtona o nužnosti kompromisa za brzo okončanje rata.

Poziv Kijevu i Moskvi

Posljednja izjava Donalda Trumpa u intervjuu za ABC News, u kojoj kaže da vjeruje da Putin želi okončati rat, iako je samo nekoliko dana ranije rekao da "možda i ne želi", pokazuje da se američki predsjednik želi predstaviti kao ključni mirotvorac koji će iskoristiti svoj odnos s Putinom da bi olakšao rješenje sukoba. Sjedinjene Države pozvale su Kijev i Moskvu da iznesu konkretne prijedloge za prekid rata, upozorivši da bi se u protivnom mogle povući iz posredničke uloge.

- Dvije strane moraju dostaviti konkretne prijedloge o tome kako okončati ovaj sukob. Kako ćemo dalje postupiti je odluka koja pripada predsjedniku Trumpu. Ako ne bude napretka, povući ćemo se kao posrednici u ovom procesu - poručio je američki državni sekretar Marco Rubio dodavši da će Trump ove sedmice odlučiti o nastavku pregovora o ratu u Ukrajini.

Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti UN-a John Kelley okrivio je Rusiju za nastavak krvoprolića rekavši da su ruski napadi uzrokovali nepotrebne gubitke života, uključujući i nevine civile.

- Ako su obje strane spremne na mir, SAD će ih u tome podržati - kazao je.

Kremlj je u srijedu potvrdio da je Putin otvoren za mirovne pregovore, ali i da je situacija prekompleksna za brzo rješenje.

Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da su politička i diplomatska rješenja i dalje prioritet Moskve, ali ciljevi rata moraju biti ostvareni. Dodao je da je Putin spreman na direktne pregovore s Ukrajinom, no kaže da iz Kijeva nije stigao odgovor na tu ponudu.

Istovremeno, ruski je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazio spremnost na direktne pregovore s Ukrajinom bez preduslova, a istovremeno je odbacio ukrajinski zahtjev za 30-dnevnim prekidom vatre, nazvavši ga "preduslovom". Poruka iz Moskve ostaje dvosmislena: s jedne strane otvorenost za dijalog, s druge strane odbijanje konkretnih deeskalacijskih mjera.

Iako Zapad sve više govori o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nakon rata, stvarna vojna spremnost Evrope pokazuje se upitnom. Prema informacijama koje je objavio britanski Times, Evropa bi teško mogla skupiti i 25.000 vojnika za misiju odvraćanja u Ukrajini, i to uz maksimalne napore.

Najveći problem predstavljaju manjak ljudstva, podfinancirane vojske i politička nevoljkost velikih zemalja poput Njemačke, Italije i Španije da pošalju trupe. U takvom vakuumu vojno-diplomatske odlučnosti na Zapadu, Moskva pojačava verbalni pritisak. Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev zaprijetio je da su novije članice NATO-a, posebno Švedska i Finska, sada potencijalne mete nuklearnih udara ako dođe do šireg sukoba. U izjavi za agenciju TASS Medvedev je još jednom demonstrirao tvrdolinijaški stav koji osnažuje rusku strategiju odvraćanja putem zastrašivanja.

Uprkos ruskoj najavi trodnevnog primirja od 8. do 10. maja, borbe se ne smiruju. Ruski dronovi pogodili su Harkiv i Dnjipro ranivši više desetina ljudi i ubivši najmanje jednu osobu. Ukrajinske vlasti izvještavaju o intenziviranju napada, posebno na Pokrovskom pravcu, gdje ruske snage pokušavaju probiti linije odbrane.

Vrhovni komandant ukrajinskih Oružanih snaga Oleksandr Sirski kaže da Rusija svakodnevno šalje nove jedinice na front, što rezultira velikim gubicima među njenim vojnicima, dok ruska strana javnosti prikazuje "iluzorne uspjehe". Ukrajinska vojska dodaje da su meta napada bile civilne mete i infrastruktura, uključujući bolnice i energetske objekte, što dodatno potkopava vjerodostojnost bilo kakvog ruskog poziva na prekid vatre.