Američki State Department objavio je da SAD više neće biti posrednik u pregovorima između Ukrajine i Rusije.

-Nastavit ćemo pomagati, ali više nećemo letjeti po svijetu kao posrednici na sastancima. Sada je na dvjema stranama, došlo je vrijeme kada moraju predstaviti i razviti konkretne ideje o tome kako okončati ovaj sukob. To će biti na njima, poručili su.

Podsjetimo, objava iz State Departmenta stiže nedugo nakon potpisa na sporazum o rijetkim mineralima.

Nakon mjeseci napetih pregovora – uključujući jedan posebno žustar sastanak u Ovalnom uredu Bijele kuće između predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u februaru – Washington i Kijev su finalizirali dugo očekivani sporazum o mineralima.

Sporazum, potpisan u srijedu u Washingtonu, dat će SAD-u povlašteni pristup ukrajinskim mineralima i prirodnim resursima. Zauzvrat, SAD će pružiti finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini kako bi pomogle zemlji u obnovi nakon rata.

Sporazum dolazi u kritičnom trenutku jer je SAD prijetio odustajanjem od svojih posredničkih napora kako bi se okončao trogodišnji sukob.

Trump, koji je snažno promovirao sporazum, rekao je da on predstavlja “isplatu” za 350 milijardi dolara koje je, kako tvrdi, Washington potrošio na podršku ratnim naporima Ukrajine.

Nije jasno kako je Trump došao do brojke od 350 milijardi dolara. Službeni podaci američkog Ministarstva odbrane pokazuju da je ukupna potrošnja na Ukrajinu između januara 2022. i decembra 2024. iznosila 182,8 milijardi dolara.

Bez obzira na to, u Kijevu je premijer Denis Šmihal pozdravio sporazum kao “dobar, ravnopravan i koristan” za obje strane.

Evo šta do sada znamo o sporazumu.

Šta je u sporazumu o mineralima?

Malo je detalja objavljeno o tačnim uvjetima sporazuma, koji su u srijedu potpisali američki ministar finansija Scott Bessent i ukrajinska potpredsjednica vlade Julija Sviridenko.

U izjavi nakon potpisivanja, Bessent je rekao da će “histroijsko” ekonomsko partnerstvo poslati jasan signal Rusiji da je Trumpova administracija predana mirovnom procesu koji okončava ono što je nazvao “okrutnim i besmislenim ratom”.

Prema sporazumu, bit će osnovan Fond za reinvestiranje Sjedinjenih Država i Ukrajine. Tim će fondom zajednički upravljati Ukrajina i SAD na ravnopravnoj partnerskoj osnovi.

Ukrajina će zadržati puno vlasništvo i kontrolu nad resursima zemlje te će određivati ​​koji se minerali i gdje mogu vaditi.

Ukrajinsko ministarstvo ekonomije saopćilo je da će SAD direktno ili putem “nove vojne pomoći” doprinijeti fondu, a Kijev će doprinijeti sa 50 posto prihoda od iskorištavanja prirodnih resursa putem novih licenci u područjima ključnih resursa, nafte i plina. Julija Sviridenko je u objavi na X-u predložila da bi to moglo uključivati ​​sisteme protuzračne odbrane za Ukrajinu.

U ukrajinskoj izjavi stoji: „Sporazum se fokusira na daljnju, a ne prošlu američku vojnu pomoć“, što znači da Ukrajina nema dužničke obaveze prema Washingtonu – ključna tačka u dugotrajnim pregovorima između dviju strana.

U izjavi se dodaje da Ukrajina očekuje da će se dobit i prihodi fonda reinvestirati u Ukrajinu tokom prvog desetljeća.

Koje minerale Ukrajina ima?

Prema podacima ukrajinskog Ministarstva ekonomije, zemlja posjeduje nalazišta 22 od 34 minerala koje je EU klasificirala kao ključne. Njeni ključni minerali uključuju plemenite i obojene metale, ferolegure i minerale poput titana, cirkonija, grafita i litija.

Ukrajina također posjeduje rezerve rijetkih zemljanih elemenata (REE), grupe od 17 metalnih minerala, uključujući lantan, cerij i neodimij, bitnih za visokotehnološke primjene u elektronici, odbrani, avijaciji i obnovljivim izvorima energije.

Prema novinskoj službi Ujedinjenih naroda na ruskom jeziku, ukrajinske ključne mineralne rezerve činile su otprilike pet posto globalne ponude od 2022. godine.

Ukrajina učestvuje sa sedam posto u globalnoj proizvodnji titana.

Njene rezerve litija uglavnom su neiskorištene i smatraju se jednim od najvećih u Evropi, s procijenjenih 500.000 tona.

(SB)