Predstava "Stećakland" u režiji Kenana Kulenovića, nastala kao rezultat saradnje Kamernog teatra 55, Udruženja za digitalizaciju kulturne baštine DIGI.BA i historijskih muzeja iz regije, koristi virtualnu tehnologiju. Premijera te predstave planirana je za 6. maj, a reprize su najavljena za 7. i 8. maj.

Vedran Fajković, v.d. direktora Kamernog teatra ističe da je "Stećakland" predstava o prošlosti, a na tom projektu vrijedno i naporno je radila brojna ekipa.

"Neke od stvari smo radili prvi put, tražili rješenja. Svaki put kad se uvodi nova tehnologija, mora doći do ‘sudara’ između nečega što možda na prvi pogled ne pripada teatru, a zapravo je velikim dijelom i proizišlo iz teatra. Virtuelna tehnologija omogućava da vidite neki svijet koji zapravo i nije tu, a teatar to radi od pamtivijeka. Publika pristaje na iluziju stvarnosti koju teatar stvara, vidi i gleda svjetove koji postoje samo u trenutku dok predstava traje", kazao je na konferenciji za medije.

Reditelj Kenan Kulenović kaže da je proces rada na toj predstavi bio intenzivan i specifičan, a glumcu je ravnopravan partner virtuelna tehnologija. Glumac ne samo da ima interakciju sa partnerom (glumcem) ‘nego u ovom slučaju i sa samim prostorom koji je kao živ.’

"U ovom slučaju virtuelna tehnologija nam omogućava da zaronimo u nepregledan kreativan proces. Sama strukture predstave tek je na kraju bila vidljiva", naglasio je.

Direktorica Udruženja za digitalizaciju kulturne baštine DIGI.BA Selma Rizvić kaže da su "Stećakland" programirali tehnički eksperti iz laboratorije pri Elektrotehničkom fakultetu UNSA, a taj projekt je zapravo njihov san da virtualnu tehnologiju (nakon u muzeje) uvedu i u pozorište. Cilj je da se razumiju ornamenti sa stećaka.

"'Stećakland’ je zamišljena zemlja u kojoj žive ti ornamenti. Mi smo ih oživjeli i oni, pored glumaca pričaju neke svoje priče (i u aplikaciji i u predstavi). Publiku treba pozvati da uđu u ‘Stećakland’, pomoću nas i naših glumaca",  kazala je.

Glumica Selma Alispahić kaže da se u toj predstavi spaja prošlost i sadašnjost, tako da u sadržajnom smislu to jeste crtica iz historije Bosne i Hercegovine koja je faktografska ali smještena u imaginarnu zemlju nazvanu "Stećakland" podržanu virtualnom tehnologijom.

"Ovo je lijepi teatarski eksperiment, za koji mislim da će odškrinuti vrata i napraviti prvi korak za buduće teatarske stvaraoce koje zanima primjena virtualne tehnologije u teatru", kazala je.

I za glumca Aldina Omerovića zadovoljstvo je bilo raditi na toj predstavi, a vjeruje da će publika prepoznati trud i rad i da će predstava imati dug život.

Iskustva u radu sa kolegama i brojnom ekipom, u današnjem susretu sa novinarima, podijelili su i glumci Elma Juković, Nedim Džinović, Enes Kozličić i Anja Kraljević. Sretni su zbog prilike da rade na predstavi te vrste, prenosi Fena.

Projekt Stećakland rađen je pod koordinacijom Udruženja za digitalizaciju kulturne baštine DIGI.BA i u partnerstvu sa NoHo produkcijom iz Irske, Arheološkim institutom Beograd, Narodnim muzejom Crne Gore, Kamernim teatrom 55 i Fondacijom ‘Mak Dizdar’, koji se realizira u okviru programa ‘Kreativna Evropa’.

 Projekt Stećakland ima za cilj da nas povede u svijet gdje „žive“ simboli sa stećaka i da nas upozna sa njihovim značenjem. Eksperti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore izabrat će najreprezentativnije stećke čiji ornamenti će naseliti digitalno okruženje. Stećakland će biti dostupan kroz Virtual Reality aplikaciju koja će biti instalirana u Kući Maka Dizdara u Stocu, dubrovačkim muzejima, Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju i u Arheološkom parku Viminacium u Srbiji. Kroz tu aplikaciju posjetioci muzeja će saznati značenja simbola sa stećaka i upoznati njihove priče. Prilikom posjete nekropolama sa kojih izabrani stećci potječu korisnici će, kroz Augmented Reality aplikaciju moći pročitati značenja ukrasa i dekorativnih ornamenata.