Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je za Detektor potvrđeno da je predmet dat u rad postupajućem tužiocu nakon što je u aprilu ustupljen iz Tužilaštva BiH.

Iz Državnog tužilaštva su također potvrdili da je predmet rješenjem Suda BiH ustupljen na postupanje Kantonalnom tužilaštvu.

“U Posebnom odjelu za ratne zločine u radu su predmeti koji se odnose na stradanje civila u Sarajevu od snajperskog djelovanja”, navode za Detektor iz Tužilaštva BiH.

Prošlo je više od tri godine od kada je Tužilaštvo BiH najavilo da će ispitati okolnosti i uloge osoba sa snimka snajperisanja u Sarajevu tokom rata, koji su objavili mediji.

Francuski novinar je u maju 2021. godine objavio u ratu napravljen snimak na kome se vidi vojnik dok priča i puca na civile u Sarajevu.

Poslije objave snimka, iz kompanije “Telemach” su saopćili da su na njemu prepoznali jednog od svojih uposlenika, kojeg su suspendovali, a od Tužilaštva BiH i Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo zatražili su informaciju da li se protiv njega vodi istraga o ratnim zločinima.

Ranije su iz Tužilaštva za Detekor kazali da čekuju da predmet bude prenesen u skladu s Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina.

Još jedan Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva, za čiju smrt niko od direktnih počinilaca nije odgovarao, obilježen je danas.

Presudama u Haagu, za kampanju terora nad civilima, snajperskim i artiljerijskim napadima, na doživotne kazne zatvora osuđene su bivše političke i vojne vođe Republike Srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić te bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske Stanislav Galić. Nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Dragomir Milošević osuđen je na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.

Istraživanje Detektora je ranije pokazalo da, iako u haškoj bazi podataka postoje mnogobrojni izvještaji i naredbe, kao i ekspertize vojnih vještaka odakle je ispaljena određena granata, aviobomba ili s koje teritorije je djelovao snajper – koji su korišteni u predmetu protiv Dragomira Miloševića, ali i Stanislava Galića i Radovana Karadžića – tužilaštvima u regionu, ni 26 godina od kraja rata, ovi dokazi nisu bili povod za njihovo procesuiranje po komandnoj ili individualnoj odgovornosti.

U haškim presudama se navodi da je snajpersko djelovanje bilo rasprostranjeno po cijelom gradu, da su civili namjerno gađani iz “snajperskih pušaka”, što je prouzrokovalo ubistva i ranjavanja brojnih stanovnika Sarajeva.