Bivša austrijska ministrica pravde Alma Zadić podnijela je parlamentarni upit vladi u Beču i zahtijeva da nadležni organi utvrde jesu li i austrijski državljani sudjelovali u organizovanim turnejama snajperskog ubijanja civila tokom opsade Sarajeva. Upit je potaknut tekućom talijanskom istragom o sličnim slučajevima, piše bečki der Standard.

Zadić, trenutno glasnogovornica za pravosudna pitanja stranke Zeleni (Die Grünen), uputila je parlamentarni upit ministrici pravde Anni Sporrer iz SPÖ-a (Socijaldemokratska partija Austrije) u vezi s mogućim učešćem austrijskih državljana u zločinima nad civilima tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Upit se neposredno naslanja na istragu koju je pokrenulo talijansko pravosuđe protiv državljana Italije osumnjičenih da su za vrijeme opsade Sarajeva, na strani Vojske Republike Srpske, pucali na civile.

Zločin koji godinama ostaje nekažnjen

"Izvještaji o takozvanim 'snajperskim turama' za vrijeme opsade Sarajeva duboko me potresaju – i po obimu i po okrutnosti. Da su ljudi navodno plaćali kako bi ciljano pucali na civile, čak i na djecu, nezamisliv je zločin i napad na svaki oblik čovječnosti", izjavila je Zadić, koja je i sama kao dijete morala bježati od rata u Bosni i Hercegovini.

Glasnogovornica Zelenih zahtijeva od austrijskih organa da "bez iznimke rasvijetle" jesu li "praćene indicije da su i austrijski državljani bili umiješani". Konkretno, želi znati vode li se ili razmatraju odgovarajuće istrage te jesu li austrijske vlasti u kontaktu s istražnim tijelima u Bosni i Hercegovini i Italiji. "Očekujem da sve nadležne institucije ove optužbe tretiraju kao najviši prioritet. Žrtve zaslužuju istinu, pravdu i suočavanje s prošlošću", poručila je Zadić.

Jedan od osumnjičenih za učešće u "Sarajevo safariju" je ispitan u Milanu (Foto: IMAGO/Maurizio Maule / ipa-agency)

Istragu je prošle godine pokrenulo tužilaštvo u Milanu, na osnovu prijave talijanskog novinara i pisca Ezia Gavanezzija. On je tvrdio da su pojedini talijanski desničarski ekstremisti tokom rata dolazili u Sarajevo i čak plaćali za pravo da na strani Vojske Republike Srpske pucaju na civile u gradu.

Osumnjičeni se hvali lovom na ljude

Početkom februara u Milanu je saslušan osamdesetogodišnjak osumnjičen za učešće u tim zločinima. Talijanski mediji opisuju ga kao strastvenog lovca s nostalgijom prema fašizmu koji se navodno javno hvalio da je išao "u lov na ljude". U razgovoru s talijanskim medijima osumnjičeni je признao da je tokom rata boravio u Bosni i Hercegovini, ali "poslovno, ne radi lova". Dodao je da su njegove ranije javne izjave bile pretjerane i da "nema razloga za brigu".

Tokom gotovo četvorogodišnje opsade Sarajeva ubijeno je više od 11.000 osoba, a ranjeno više od 50.000. Opsada je bila osmišljena kako bi se stanovništvo slomilo uskraćivanjem hrane, vode i struje. Grad je bio izložen stalnoj artiljerijskoj paljbi, a srpski snajperisti su ciljano gađali civile.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) kvalifikovao je opsadu kao ratni zločin i osudio nekoliko visokih vojnih starješina Vojske Republike Srpske, između ostalog i za snajperski teror. Stotine plaćenika iz cijele Evrope – uključujući i Austriju – učestvovalo je u ratu protiv Bosne i Hercegovine, dijelom unutar hrvatskih jedinica, za novčanu naknadu. Mnogi od njih bili su desničarski ekstremisti. Za razliku od, primjerice, slučajeva vezanih za rat u Siriji, nezakonite aktivnosti tih plaćenika iz evropskih zemalja gotovo nikada nisu dobile sudski epilog.