Iako je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još u martu usvojilo novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), ovaj dokument još nije dospio ni na dnevni red Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Riječ je o zakonu koji je, prema najavama nadležnih, trebao predstavljati ključni reformski iskorak u pravosuđu na evropskom putu BiH, ali umjesto toga izaziva sve više kontroverzi i sumnji.

Nadležne parlamentarne komisije još se nisu odredile prema ovom zakonu, a prethodni pokušaji da se isti uvrsti u proceduru bili su zakočeni zbog tehničkih i suštinskih nedostataka koje je uočio parlamentarni Zakonodavno-pravni sektor. Iako je dat rok za ispravke, koji je istekao sredinom aprila, zakon i dalje nije spreman za razmatranje u zakonodavnom tijelu.

Brojne kritike stižu i iz domaće i međunarodne stručne javnosti. Transparency International BiH upozorava da zakon u trenutnoj formi ne garantuje nezavisnost pravosuđa od izvršne vlasti, što je jedna od ključnih tačaka u procesu približavanja evropskim standardima. Problematične su i etničke kvote kao jedan od kriterija pri imenovanju članova VSTV-a, umjesto da se prioritet stavi na stručnost i kompetencije.

Zakon također ne nudi dovoljno jasna rješenja za važne oblasti poput provjere imovinskih kartona, disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija i transparentnosti postupka imenovanja. Iako predlagači tvrde da je riječ o "evropskom zakonu", Venecijanska komisija je u svom posljednjem mišljenju iznijela više od 50 ozbiljnih zamjerki.

U međuvremenu, VSTV BiH je objavio godišnji izvještaj za 2024. godinu, u kojem je predstavljen niz reformskih aktivnosti u okviru plana za period 2024–2026. godine. U fokusu su četiri reformska pravca: efikasnost, profesionalnost, odgovornost i transparentnost.

Prema izvještaju, u 2024. godini riješeno je više od 155.000 sudskih predmeta, prosječno trajanje građanskih postupaka smanjeno je za 24%, a unaprijeđene su interne kontrole u predmetima oduzimanja nezakonite imovine. VSTV je uveo i nove mjere zaštite novinara, kao i jačanje medijskog pristupa sudovima.

Digitalizacija sistema, provođenje konkursa za 184 pravosudne pozicije i najava provjere imovinskih kartona nosilaca funkcija od 2025. godine predstavljaju važne korake. Međutim, istovremeno je zabilježen porast pritužbi na rad pravosudnih funkcionera – čak 945 tokom protekle godine, uz pokretanje 37 stegovnih postupaka.

Reformski program VSTV-a, kreiran uz podršku EU i međunarodnih partnera, jasno definiše ciljeve, ali bez kvalitetnog zakonodavnog okvira ostaje upitno koliko će se stvarne promjene moći provesti.

Bosna i Hercegovina tako i dalje čeka zakon koji će zaista osigurati nezavisno, odgovorno i transparentno pravosuđe. Dok se političke elite kolebaju oko njegovog sadržaja i prioriteta, građani i dalje plaćaju cijenu dugotrajnih procesa, slabog povjerenja u institucije i selektivne pravde.

("SB")