Na Ravnoj Gori je i ove godine održano okupljanje pripadnika Ravnogorskog pokreta, uz prepoznatljivu ikonografiju i poruke koje se oslanjaju na ideologiju četničkog pokreta. Manifestacija je obilježena zastavama i simbolima, te porukama o „ujedinjenju svih srpskih pokreta“ i stvaranju „slobodne Srbije“.

Iako se predstavljaju kao historijska okupljanja, ovakvi skupovi imaju snažnu političku i ideološku komponentu. Često se poziva na tzv. svesrpsko jedinstvo, uz veličanje ličnosti osuđenih za ratne zločine, što izaziva zabrinutost, posebno u kontekstu regija poput Višegrada, koje su bile poprišta masovnih zločina tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. U takvim sredinama, povratničke zajednice i dalje se bore za osnovna ljudska prava i dostojanstvo.

Ovogodišnji skup uključivao je defile pored spomenika Dragoljubu „Draži“ Mihailoviću, praćen uzvicima „Srbija Srbima“, čime je okončan zvanični dio obilježavanja pravoslavnog praznika Markovdan na planini Suvobor. Ova manifestacija simbolično podsjeća na okupljanje četničke vojske tokom Drugog svjetskog rata, poznato i kao „treći srpski ustanak“.

Defile su predvodili konjanici u četničkim uniformama, a prisutni su nosili crne zastave s natpisom „S verom u Boga – sloboda ili smrt“, sloganom koji se tradicionalno veže za ovaj pokret. Prema pisanju portala Detektor, okupljenima se obratio i predstavnik Ravnogorskog pokreta, podsjećajući da pokret već 40 godina obilježava, kako su naveli, „ratne događaje, pobjedu i stradanje“.

U uvodnom obraćanju je istaknuto da Ravnogorski pokret nije politička partija, već „narodni i svesrpski pokret“. Na događaju su prisustvovali predstavnici iz Crne Gore, Republike Srpske, Sjeverne Makedonije, Australije, kao i pojedina boračka udruženja. Jedan od predstavnika iz Australije poručio je da je ponosan što je četnik, te naglasio da svi žele „živjeti u miru i slobodi“, ali i ponovio parole o „slobodi ili smrti“.

Nakon zvaničnog dijela, okupljanje je nastavljeno uz pjesme posvećene ličnostima poput Mihailovića i Momčila Đurića, a u ponudi su bili i odjevni predmeti s obilježjima pokreta. Na manifestaciji je pjesmu posvećenu Ivanki Ravnogorki recitovao Milorad Šarović, naglašavajući ulogu žena u ratnim dešavanjima.

Pored Ravne Gore, članovi pokreta se redovno okupljaju i u Dobrunskoj Rijeci kod Višegrada, gdje odaju počast Mihailoviću, koji je 1946. osuđen za veleizdaju i saradnju s nacističkom Njemačkom, a kojeg je Viši sud u Beogradu rehabilitovao 2015. godine.

Ovakva okupljanja izazivaju duboku zabrinutost zbog poruka koje šalju, naročito jer se godinama ponavljaju bez institucionalne reakcije. Pravosudne institucije Bosne i Hercegovine, uključujući Tužilaštvo i Sud BiH, do danas nisu poduzele konkretne korake ka sankcionisanju ovakvih manifestacija, uprkos apelima medija i povratničkih zajednica.

Izostanak odgovora institucija ostavlja prostor za širenje netrpeljivosti i osjećaj nesigurnosti među građanima, posebno onima koji su se vratili u svoje domove nakon rata. Ignorisanje ovakvih pojava dodatno otežava proces pomirenja i podstiče osjećaj da se selektivno pristupa pitanjima sigurnosti i pravde.