Prema pisanju američkog "Wall Street Journal" tokom proteklih mjeseci desetine maloljetnika, među kojima su neki stari svega 14 godina, uhapšeni širom Europe zbog isumnje da su planirali napade na muzičke dvorane, trgovačke centre i vjerske objekte.

Četrnaestogodišnja djevojčica iz Crne Gore uhapšena je u Austriji u maju prošle godine zbog sumnje da je planirala napad na "nevjernike". Policija je u njeziom stanu pronašla sjekiru, nož i propagandne materijale Islamske države. Još jedan četrnaestogodišnjak uhapšen je u februaru pod optužbom da je planirao napad na željezničku stanicu, objavile su austrijske vlasti.

Čak su tri koncerta Taylor Swift u Beču prošle godine otkazana su nakon što su trojica mladića u dobi od 17 do 19 godina uhapšena zbog sumnje da su planirali napad koji je, prema ocjeni američke CIA-e, bio "dobro razrađen" i mogao rezultirati stotinama žrtava.

Mladi sve češće ulaze u online zajednice koje šire ekstremističke stavove, teorije zavjere i nasilje. Dok se SAD već dugo suočava s problemom napada u školama, prijetnja koju u Europi predstavljaju maloljetnici najčešće dolazi iz islamističkih krugova, piše Wall Street Journal.

Otkuda potječe maloljetnički ekstremizam

Razvoj tehnologije, posebno umjetne inteliogencije, koliko god se činila dobrom i korisnom, ipak ima svoje nedostatke ako se koristi za pogrešne svrhe. Upravo je to jedan od faktora širenja radikalizacije među mladima, koji su sve više okrenuti novim tehnologijama i društvenim mrežama. Internet je znatno ubrzao proces širenja radikalizacije.

Tinejdžeri su činili dvije trećine od ukupno 60 islamističkih ekstremista uhićenih zbog terorističkih djela diljem Europe u prvih osam mjeseci nakon početka rata u Gazi u listopadu 2023., navodi Peter Neumann, profesor sigurnosnih studija na londonskom King's Collegeu, koji je to razdoblje istraživao za knjigu.

I mladi pripadnici krajnje desnice sve češće predstavljaju prijetnju. U Belgiji je od 2022. do 2024. trećina svih slučajeva terorizma uključivala maloljetnike. U Velikoj Britaniji gotovo svaki peti osumnjičenik za terorizam je dijete.

"Ono što je novo jest broj mladih koji su izravno uključeni u planiranje nasilnih napada, uključujući i vrlo mlade pojedince", rekao je Thomas Renard, ravnatelj Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Haagu.

Ekstremist generacije Z

Primjer ekstremista kakvog se europske vlasti boje trenutačno je pred sudom u Belgiji. Abdul Kerim Gadaev, 19-godišnji čečenski izbjeglica, još uvijek osjeća bijes zbog toga što mu je otac prije četiri godine deportiran iz Francuske u Rusiju. Nakon toga se otuđio u školi, a na internetu je počeo izražavati želju da ponovi napad na pariški Bataclan iz 2015., u kojem je ubijeno 90 ljudi. Belgijsko tužiteljstvo prošlog mjeseca tvrdilo je da je planirao "Bataclan 2.0".

Belgijska policija prošle je godine uhitila Gadaeva i još troje osumnjičenika u dobi od 15 do 17 godina. Na njegovu mobitelu pronađeni su dokazi da je istraživao napade na Bataclan i redakciju časopisa Charlie Hebdo, kao i slučaj Abdullakha Anzorova, 18-godišnjeg Čečena koji je 2020. odrubio glavu srednjoškolskom profesoru u Francuskoj. Pronađena je i fotografija profesorove odrubljene glave.

Na suđenju prošlog mjeseca, dok su mu postavljana pitanja o objavama s govorom mržnje na društvenim mrežama, Gadaev je djelovao nemirno. "Nisam mislio da radim nešto loše", rekao je. Belgijsko tužilaštvo traži sedam godina zatvora za Gadaeva. 

Radikalizacija maloljetnika pridonosi sve većoj terorističkoj prijetnji Zapadu. Prema podacima Europola broj izvršenih, neuspjelih i spriječenih napada u Europskoj uniji učetverostručio se s 2022. na 2023., bilo ih je ukupno 120.

Iako su mnogi napadi spriječeni, broj smrtnih slučajeva povezanih s terorizmom na Zapadu porastao je za 61% od 2023. do 2024., dok se broj uspješno izvedenih napada udvostručio i dosegao 67, pokazuje Global Terrorism Index. Američke vlasti ne objavljuju podatke o dobi osumnjičenih za terorizam, no stručnjaci tvrde da su trendovi radikalizacije krajnje desnice u SAD-u slični.

"Online okruženje nudi brojne mogućnosti teroristima da se povežu s mladima putem naizgled bezopasnih aplikacija i platformi za videoigre", izjavio je glasnogovornik FBI-ja.

S površnim razumijevanjem ideologije, većinu mladih ekstremista u početku privlače nasilni narativi koji odgovaraju njihovim osobnim frustracijama – psihološkim problemima, usamljenošću, osjećajem isključenosti. Na internetu pronalaze zajednicu okupljenu oko kolektivnih trauma i globalnih kriza, poput straha od migracija ili rata u Gazi, koje povezuju s vlastitim problemima.

"Ljudi se poistovjećuju s tuđom patnjom. I žele nešto poduzeti", rekao je Kevin Volon, glasnogovornik belgijske Jedinice za analizu prijetnji, vladinog centra koji analizira ekstremističke prijetnje. Skupine mladih radikala uglavnom se organiziraju online, bez vođe ili vjerskog autoriteta. "Ekstremistički pejzaž danas je izrazito decentraliziran", kaže Volon.

Algoritmi društvenih mreža mladima nude sve ekstremniji sadržaj i uvlače ih u digitalne "rupe bez dna". Problem dodatno pogoršava umjetna inteligencija, tvrdi Julia Ebner, stručnjakinja za online radikalizaciju pri Institutu za strateški dijalog i Sveučilištu Oxford.

"AI generirani videi i slike prodiru duboko u emocije i ljudsku psihu", kaže ona. "Umjetna inteligencija i algoritmi danas rade ono što su nekada radili karizmatični regruteri – samo sto puta učinkovitije."