Globalno zagrijevanje prijeti opstanku najpopularnijeg voća na svijetu, obzirom na to da područja Latinske Amerike i Kariba, gde se uzgaja gotovo dvije trećine banana, do 2080. godine neće biti pogodna za rast tog voća.

Porast temperature, ekstremne vremenske prilike i štetočine koje se pojavljuju zbog istih, uveliko pogađaju države poput Gvatemale, Kostarike i Kolumbije smanjujući prinose i uništavajući ruralne zajednice u tom području, navodi se u novoj studiji Going Bananas: How Climate Change Threatens the World’s Favourite Fruit.

Banane spadaju među voće koje se najviše konzumira, pa sam time su se uvrstile u top četiri najvažnija usjeva na planeti, poslije pšenice, riže i kukuruza.

Procijene su da oko 80% izvezenih banana, koje završave u prodavnicama širom svijeta, dolaze iz Latinske Amerike i Kariba, a to područje je trenutno najranjivije i najosjetljivije na klimatske promjene. Stanovnici tih područja gotovo da i nisu doprinijeli globalnom zagrijavanju. 

"Klimatske promjene ubijaju naše useve. To znači da neće biti prihoda zato što nećemo imati šta da prodamo. Ono što se dešava jeste da moja plantaža umire. Ono što se dešava je smrt." kaže jedna uzgajivačica banana iz Gvatemale.

Banane, posebno sorta „kavendiš“, osetljiva je voćka. Zahtjevaju temperaturni opseg između 15 i 35 stepeni Celzijusa da bi uspijevale i taman dovoljno vode, ali nikako previše. Vrlo su osetljive na oluje, uslijed kojih stabla mogu da odbace listove, a to rezultira smanjenom mogućnosti da vrši fotosintezu. 

Uprkos tome što postoje stotine vrsta banana, „kavendiš“ čini najveći udio uzgoja i izvoza jer su ga konglomerati odabrali zbog prijatnog ukusa, izdržljivosti ploda i visokog prinosa.

Baš taj manjak genetske varijacije čini banane veoma ranjivim na promjenu klimatskih uslova. 

Klimatska kriza narušava uslove za uzgoj, ali i doprinosi širenju gljivičnih bolesti koje već desetkuju usjeve i sredstva za život. Bolest crnog lišća može da umanji sposobnost banane da vrši fotosintezu za 80 odsto, a gljiva koja je izaziva uživa u vlažnim uslovima izazvanim obilnim padavinama i plavljenju.

Porast temperature i promjene u režimu padavina pogoršavaju širenje još jednog gljivičnog oboljenja — fuzarijuma tropskog soja 4, mikroorganizma koji se prenosi kroz zemljište i uništava čitave plantaže „kavendiš“ banana širom svijeta.