Pet evropskih država – Finska, Poljska, Latvija, Estonija i Litvanija – odlučile su se povući iz Otavske konvencije, međunarodnog sporazuma koji zabranjuje upotrebu protivpješadijskih mina. Kao glavni razlog navode rastuću prijetnju iz Rusije, dok organizacije za ljudska prava i razminiranje ovaj potez nazivaju alarmantnim korakom unazad, piše Dnevno.hr.

Finska i Latvija već su formalno započele proces izlaska iz sporazuma, a preostale tri zemlje planiraju to uskoro učiniti. Time bi uskoro ponovo mogle proizvoditi, skladištiti i postavljati mine, koje se smatraju jednim od najopasnijih oružja – jer ne prave razliku između vojnika i civila, muškaraca i djece.

Sporazum iz 1997. godine (poznat i kao Otavska konvencija) dosad je značajno smanjio broj žrtava mina u svijetu, a potpisale su ga 165 država. Međutim, među onima koje ga nikada nisu potpisale nalaze se Rusija, Kina, Sjedinjene Američke Države, Indija i Pakistan. Zemlje koje izlaze iz konvencije tvrde da se ne odriču humanitarnih načela, već žele "veću slobodu u odbrani istočnog krila NATO-a".

Organizacije izražavaju zabrinutost

Analitičar Keir Giles iz Chatham Housea pojašnjava za CNN: "Mine mogu usporiti invaziju, natjerati neprijatelja da ide težim putem i dati braniocima prednost, naročito kada su brojčano slabiji." Ipak, Giles naglašava da "Zapad neće koristiti mine kao što to radi Rusija", jer i dalje postoji veća odgovornost za civilne žrtve.

Organizacija Amnesty International optužuje Finsku i ostale zemlje da ugrožavaju živote civila, dok Humanity & Inclusion, organizacija koja se bavi razminiranjem, upozorava da se protivpješadijske mine često zadrže u zemlji decenijama. "Ne razlikuju civilno stopalo od vojnog niti dječijeg. Šokirani smo da razvijene vojske ponovo žele to oružje na vlastitom teritoriju", izjavila je Alma Taslidžan iz te organizacije, koja je odluku pet evropskih zemalja opisala kao "potpunu besmislicu" i "najstrašniju stvar koja se mogla dogoditi".

Prema izvještaju iz 2023. godine, više od 5.700 ljudi je ubijeno ili osakaćeno minama – od čega su 84 posto civili, uključujući i djecu. Ujedinjeni narodi navode da je Ukrajina zemlja s najviše postavljenih mina, a minama je kontaminirano više od 170 hiljada kvadratnih kilometara.

Neki smatraju da su konvencije poput ove bile "idealističke" i da se Evropa sada suočava s grubom realnošću. "Zemlje koje napuštaju sporazum shvatile su da je svijet postao preopasan za takvu vrstu nade", zaključuje za CNN analitičar Keir Giles.