Norveška se neće povući iz Međunarodne konvencije zabrane nagaznih mina poput Finske, ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide rekao je u srijedu.

Finski predsjednik Aleksandar Stubb rekao je da se Helsinki pripremao za napuštanje Konvencije iz Otawe iz 1997. – poznate i kao ugovor o zabrani protu-pješadijskih mina – radi ublažavanja ruske prijetnje.

“Ova odluka [Finske] je što sa žaljenje”, rekao je Barth Eide u izjavi za Reuters. “Ako počnemo slabiti svoju posvećenost, olakšat ćemo zaraćenim frakcijama širom svijeta da ponovo koriste ovo oružje, jer time smanjujemo stigmu o njegovoj upotrebi”, dodao je.

Konvencija iz Otawe iz 1997. se našla pod pritiskom zbog rata Moskve protiv Ukrajine, posebno u zemljama koje graniče sa Rurijom, a koje su se plaše da i same ne budu na udaru Moskve.

Odluka Finske da se povuče iz sporazuma ostavila je Norvešku kao jedinu europsku zemlju koja graniči sa Rusijom (sa skoro 200 kilometara dugom granicom na krajnjem sjeveru) koja ne planira praviti zalihe nagaznih mina.

Poljska i tri baltičke zemlje najavili su 18. marta da namjeravaju napustiti Međunarodnu konvenciju zbog percipiranih prijetnji zemljama članicama NATO-a koji graniče sa Rusijom i Bjelorusijom.

“Vjerujemo da je u trenutnom sigurnosnom okruženju najvažnije osigurati fleksibilnost i slobodu izbora našim odbrambenim snagama da potencijalno koriste nove sisteme naoružanja i rješenja za jačanje odbrane ranjivog istočnog boka saveza,” rekli su u izjavi predstavnici Poljske, Estonije, Latvije i Litvanije, navodi Politico.