U proteklih trideset godina Češka se razvila u zemlju s najvećom proizvodnjom automobila po glavi stanovnika u svijetu. Godina 2024. bila je rekordna: u zemlji s deset miliona stanovnika proizvedeno je više od 1,4 miliona vozila – gotovo četiri posto više nego prethodne godine. Međutim, u prvom kvartalu 2025. proizvodnja je pala za 7,1 posto, uglavnom zbog smanjene potražnje za automobilima u zapadnoj Evropi. Ta smanjena potražnja povezana je s problemima u automobilskoj industriji u EU, sporim prelaskom na elektromobilnost i američkim carinama.

Dok automobilska proizvodnja opada, vojna industrija doživljava procvat. Tokom protekle tri godine češke fabrike oružja značajno su proširile proizvodnju i ostvarile velike profite. Prema mišljenju Aleša Roda iz Centra za ekonomske i tržišne analize, udio češke odbrambene industrije u privredi mogao bi u narednim godinama višestruko porasti. Sada on iznosi oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). "Vidimo taj potencijal", rekao je Rod za Češki radio. "Vidimo porast potražnje u vojnoj industriji u narednih 10, pa čak i 15 godina. Skladišta su nam prazna. Ono što proizvedemo, i ne ohladi se, a već je isporučeno."

Danuše Nerudova, bivša rektorica univerziteta Mendel u Brnu i članica Odbora za budžet Evropskog parlamenta, dijeli to mišljenje. "Odbrambena industrija može postati novi motor češke i evropske privrede. Može iskoristiti oslobođene kapacitete i radnu snagu iz automobilskog sektora, podstaći privredni rast i istovremeno ojačati našu sigurnost", rekla je Nerudova za analizu Deutsche Wellea.

Drugi poznati češki ekonomista Petr Zahradnik nešto je skeptičniji. "Češke fabrike oružja doživljavaju zlatna vremena, to je tačno. Njihovi kapaciteti se proširuju, češke vojne kompanije šire se sa svojim kapitalom u najnaprednije dijelove svijeta", kaže ovaj savjetnik Evropskog ekonomskog i socijalnog odbora u Briselu za DW. Ali: "Ne vjerujem da će zamijeniti automobilski sektor kao motor češke privrede." I, kako dodaje: "Ne bih želio doživjeti da vojna proizvodnja istisne civilnu."

Duga historija industrije

Područje današnje Češke Republike bilo je centar vojne proizvodnje još prije Prvog svjetskog rata. I između dva svjetska rata, kao i nakon toga, Čehoslovačka je bila jedan od vodećih proizvođača i izvoznika oružja u svijetu. Dugi niz godina izvoz oružja činio je oko deset posto ukupnog izvoza Čehoslovačke.

Tako je Čehoslovačka između 1958. i 1989. godine proizvela deset hiljada borbenih i trenažnih aviona. Prema mišljenju stručnjaka, tadašnje čehoslovačko oružje bilo je najbolje i najkvalitetnije u nekadašnjem Istočnom bloku i izvozilo se u desetine zemalja širom svijeta. Postojala je i velika domaća potražnja jer je Čehoslovačka krajem 1980-ih imala snažno naoružanu vojsku od nekoliko stotina hiljada ljudi i izdvajala oko 20 posto državnog budžeta za odbranu.

Kraj Varšavskog pakta i konfrontacije u Evropi, kao i razoružavanje početkom 1990-ih, praćeno značajnim smanjenjem izdvajanja za vojsku, teško su pogodili češke proizvođače oružja i municije. Posljednji veliki izvozni posao Čehoslovačke bio je ugovor o isporuci 250 tenkova T-72 Siriji, koji je odobrila prva nekomunistička vlada 1991. godine.

Raspad Čehoslovačke 1992. doveo je i do podjele vojne industrije: proizvodnja tenkova i teške mašinerije ostala je uglavnom u Slovačkoj, dok su industrija aviona, proizvodnja lakog oružja, municije, radarskih sistema i posebno ručnog naoružanja ostali u Češkoj. Neuspješne privatizacije, smanjenje vojnih izdataka Češke na jedan posto BDP-a, profesionalizacija i smanjenje vojske na samo oko 20.000 vojnika – sve je to znatno oslabilo češku vojnu industriju. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. češke fabrike oružja značajno su povećale proizvodnju – često i za nekoliko stotina posto godišnje. Posebno su u porastu proizvodnja municije, modernizacija tenkova, proizvodnja vojnih vozila, samohodnih haubica, dronova, radara i svjetski poznatih mitraljeza i metaka, piše DW.

Proizvođač aviona Aero, ponos češke vojne industrije, razvio je novi borbeni i trenažni avion Skyfox, koji će se koristiti za obuku ukrajinskih pilota na bombarderima F-16. Četrdeset posto proizvodnje iz čeških fabrika oružja ide u Ukrajinu, gdje se osnivaju i zajednička preduzeća. Ukupno, do 90 posto proizvodnje ide u izvoz. Istovremeno raste i potreba za naoružanjem češke vojske. Prošle godine je izdvajanje Češke za odbranu prvi put dostiglo dva posto BDP-a. Premijer Petr Fiala najavio je da će u narednim godinama dostići tri posto.

Motori za rakete

Rastu i profiti privatnih vlasnika vojnih kompanija: vlasnik Czechoslovak Group Michal Strnad od prošle godine je skoro udvostručio svoje bogatstvo – sa 129,5 milijardi kruna (oko 5 milijardi eura) na 230,5 milijardi kruna (oko 9 milijardi eura). Slično je bilo i s drugim velikim češkim proizvođačima oružja. Ovaj procvat bi trebao potrajati i narednih godina. Proizvođač municije STV Group ove godine će utrostručiti proizvodnju artiljerijske municije velikog kalibra, koju uglavnom isporučuje Ukrajini – sa 100.000 na 300.000 komada. Kompanija PBS Group također planira udvostručiti proizvodnju motora za rakete i dronove.

Značajno raste i broj zaposlenih. Samo STV Group planira zaposliti dodatnih 1.000 radnika. Najveći češki vojni koncern, Czechoslovak Group, koji pored proizvodnje municije posjeduje i vojnu fabriku automobila Tatra, već zapošljava 14.000 ljudi. Za poređenje: najveći automobilski koncern Škoda Auto, koja je u vlasništvu koncerna Volkswagen, zapošljava u svom glavnom pogonu u Mladoj Boleslavi oko 20.000 radnika. No, zbog jednostavnije proizvodnje električnih automobila, u budućnosti će doći do smanjenja broja zaposlenih.

Krajem februara 2025. šef Škode Klaus Zellmer rekao je za stručni portal Automobilwoche da njegova firma, koja trenutno ima 41.000 zaposlenih, planira smanjenje broja radnika za petnaest posto. Mnogi od tih radnika mogli bi preći u vojnu industriju. Prema navodima čeških agencija za zapošljavanje, neće im biti potrebna veća prekvalifikacija.