Rat u Ukrajini ne vodi se samo na bojištima, već i na demografskom planu. Kako piše francuski Le Monde, zemlja polako, ali sigurno ostaje bez stanovništva – a što rat duže traje, Ukrajina je sve praznija. Demografski kolaps postaje pitanje nacionalne sigurnosti, a vlasti sve više upozoravaju da bi pad broja stanovnika mogao imati pogubne posljedice za ekonomiju, odbranu i budućnost zemlje.

Prije ruske invazije 2022. godine, Ukrajina je imala oko 41 milion stanovnika. Do kraja 2024. u zemlji ih je ostalo tek oko 36 miliona, uključujući i pet miliona ljudi na teritoriji pod ruskom okupacijom. Riječ je o zvaničnim podacima – stvarna brojka vjerovatno je i niža. Milioni su pobjegli u inostranstvo, a desetine hiljada poginuli su ili nestali u ratnim operacijama.

Prema podacima Ministarstva socijalne politike, broj umrlih trenutno je tri puta veći od broja rođenih. Stopa nataliteta pala je na historijski najniži nivo – svega 0,9 djece po ženi. Demografska stručnjakinja Olga Duhnič iz kijevskog think-tanka Frontier Institute upozorava da bi broj stanovnika mogao pasti na 25 miliona do 2050., a do kraja stoljeća čak na 15 miliona.

(Foto: David Arakhamia/Azov Regiment /Guliver)

Demografski slom

Iako je iseljavanje iz socioekonomskih razloga trajalo još od sticanja nezavisnosti 1991. godine, rat je situaciju doveo do krajnje tačke. Izgubljena radna snaga i smanjeni odbrambeni kapaciteti ključni su izazovi s kojima se Ukrajina mora suočiti. Vlasti rješenje vide u povratku izbjeglica – no to je lakše reći nego učiniti.

Premijer Denis Šmihal pozvao je Ukrajinke da rađaju barem troje djece, no takav prijedlog naišao je na kritike zbog svoje odvojenosti od stvarnosti. "Jedan od ciljeva Rusije je depopulacija Ukrajine", poručio je opozicioni zastupnik Mikola Knjažickij, upozorivši da će broj stanovnika padati sve dok rat traje.

Novi ministar nacionalnog jedinstva, Oleksij Černišov, imenovan krajem prošle godine, zadužen je za demografska pitanja i povezivanje s dijasporom. Njegovo ministarstvo ima ambiciozan cilj – povratak raseljenih Ukrajinaca i udvostručenje BDP-a u narednih deset godina. Za to, kako kaže, Ukrajini nedostaje još četiri miliona ljudi na tržištu rada. Prema njegovim riječima, 30 posto izbjeglica spremno je vratiti se odmah po završetku rata, 30 posto se sigurno neće vratiti, dok je 40 posto neodlučno i čeka razvoj situacije. Upravo su oni glavna meta vladine strategije.

Žele ostati u inostranstvu

Kako bi ih motivirali, planira se osnivanje centara za informisanje i pomoć u evropskim gradovima, gdje bi se nudile pogodnosti poput ponude poslova prije povratka i povoljnih zajmova za pokretanje biznisa. Razmatra se čak i uvođenje dvojnog državljanstva, do sada zabranjenog, kao korak ka prilagođavanju novim okolnostima.

No, što rat duže traje, sve je više onih koji se ne vide u Ukrajini. "Ukrajinci u inostranstvu postaju sve odlučniji ostati. Njihova djeca već pohađaju škole, život se stabilizovao, budućnost im je u tim zemljama", kaže Duhnič.

Oksana Devoe, majka troje djece koja živi između Amsterdama i Kijeva, ističe da su mnogi muškarci u egzilu sve manje skloni povratku, bojeći se nove mobilizacije. Dana Homič, 20-godišnja studentica iz Londona, priznaje da bi se vratila samo kada bi osjećala sigurnost – i fizičku i emotivnu.

Pozorišni reditelj iz Hersona, Andrij Maj, koji trenutno živi u Njemačkoj, rezolutan je: "Naravno, želimo se vratiti, ali šta znači kraj rata ako ne povratimo sav svoj teritorij? To nije kraj rata. Sporazum s Putinom ne znači ništa."

Uloga Evrope

Povratak Ukrajinaca otežava i politika zemalja domaćina. Kako se približava kraj režima privremene zaštite u EU (mart 2026.), pojedine zemlje – poput Poljske i Češke – mogle bi pokušati zadržati Ukrajince, kojima također nedostaje radna snaga. Ekonomist Hlib Višlinski smatra da će mnoge zemlje privremene boravišne dozvole pretvoriti u stalne.

Černišov ističe da se o tome već razgovara s evropskim partnerima: "Evropske zemlje moraju razumjeti da je povratak Ukrajinaca važan. Mi smo pogranična zemlja, i ako ovdje niko ne živi, to će biti sigurnosni problem i za njih", upozorio je.