Donald Trump i Vladimir Putin razgovarat će danas o miru u Ukrajini, dok europski zvaničnici zahtjevaju da Rusija pristane na trenutni prekid vatre kako bi se zaustavio najsmrtonosniji sukob u regiji od Drugog svjetskog rata. 

Sukobi traju još od 2022. godine, kada je ruski predsjednik poslao hiljade vojnika u Ukrajinu i izazvao najveći sukob Rusije i Zpada još od Kubanske krize 1962. godine. 

Trump, koji kaže da želi da ga se pamti kao mirotvorca, više je puta pozvao na prekid "krvoprolića" u Ukrajini, koje njegova administracija prikazuje kao proxy rat između Sjedinjenih Država i Rusije.

Napori za mirovne pregovore intenzivirani

Pod pritiskom Trumpa, delegacije zaraćenih strana sastale su se prošli tjedan u Istanbulu, prvi put od marta 2022. godine, nakon što je Putin predložio izravne razgovore, a Ukrajina zatražili trenutni prekid vatre.

"Teme poziva bit će zaustavljanje 'krvoprolića', koje u prosjeku ubija više od 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika tjedno, i trgovina", napisao je Trump na svojoj internetskoj stranici Truth Social.

"Nadam se da će to biti produktivan dan, da će se postići primirje i da će ovaj vrlo nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao dogoditi, završiti."

Američki predsjednik je, neposredno pred sastanke u Istanbulu, rekao kako su male šanse da se postigne sporazum dok se on i Putin ne sastanu, i dodao da će razgovarati sa Putinom u ponedjeljak u 16:00 sati. Iz Kremlja su javili da su pripreme za poziv u toku, prenosi Index. 

Trump prijeti sankcijama, Rusija i dalje napada

Trump, čija je administracija jasno dala do znanja da bi se Rusija mogla suočiti s dodatnim sankcijama ako ne shvati ozbiljno mirovne pregovore, rekao je da će razgovarati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i raznim članicama NATO-a.

Putin, čije snage kontroliraju petinu Ukrajine i napreduju, čvrsto je ostao pri svojim uvjetima za prekid rata, unatoč javnom i privatnom pritisku Trumpa i ponovljenim upozorenjima europskih sila.

U nedjelju je Rusija pokrenula svoj najveći napad dronovima na Ukrajinu od početka rata.

Ukrajinska obavještajna služba izjavila je da također vjeruje da Moskva namjerava u nedjelju ispaliti interkontinentalnu balističku raketu, premda nije bilo potvrde iz Rusije.

Europa je zabrinuta

U junu 2024. Putin je rekao da Ukrajina mora službeno odustati od svojih NATO ambicija i povući svoje trupe s cijelog teritorija četiriju ukrajinskih regija na koje Rusija polaže pravo.

U nedjelju je britanski premijer Keir Starmer razgovarao o ruskom ratu protiv Ukrajine s zvaničnicima Sjedinjenih Država, Italije, Francuske i Njemačke, rekao je glasnogovornik Downing Streeta.

"Sutra predsjednik Putin mora pokazati da želi mir prihvaćanjem 30-dnevnog bezuvjetnog prekida vatre koji je predložio predsjednik Trump, a podržale Ukrajina i Europa", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X-u nakon nedjeljnog poziva.

Putinovi uvjeti

Putin kaže da se borbe ne mogu pauzirati dok se ne razrade ili razjasne brojni ključni uvjeti.

Zbog takvog stava europski čelnici smatraju da Putin ne misli ozbiljno u vezi s mirom, premda se boje da bi Trump i on mogli nametnuti kazneni mirovni sporazum koji će Ukrajinu u biti ostaviti bez petine teritorija i bez snažnog sigurnosnog jamstva protiv mogućeg budućeg napada Rusije.

Bivši američki predsjednik Joe Biden, zapadnoeuropski čelnici i Ukrajina opisali su invaziju kao otimanje zemlje u imperijalnom stilu i više puta obećali poraziti ruske snage za koje kažu da bi jednog dana mogle napasti NATO, što Moskva poriče. 

Putin rat opisuje kao prekretnicu u odnosima Moskve sa Zapadom, koji je, kako kaže, ponizio Rusiju nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine proširivanjem NATO-a i zadiranjem u ono što smatra sferom utjecaja Moskve, uključujući Ukrajinu.