Raspravom o informaciji o obavezama koje za državu Bosnu i Hercegovinu, kao i entitet Republika Srpska, proističu iz procesa pridruživanja Evropskoj uniji sa pregledom mjera i aktivnosti realizovanih prošle godine nastavljena je sjednica NSRS-a poslije redovne pauze, prenosi Fena.

Narodni poslanik i šef poslaničkog kluba Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović podsjetio je na skorašnji događaj u Banjaluci kada je “vlast RS odobrila dolazak njemačke ministrice za evropske poslove i klimu Anni Luhrmann, pa je protjerala”.

"Samo zato što vam se nije svidjelo jer se ministrica sastala sa liderima opozicije, a nije htjela sa rukovodstvom RS-a zbog antievropskog postupanja", istakao je Vukanović.

On je ocijenio da je entitetska vlast bila bliža Evropskoj uniji 2006. godine nego danas.

"Vama ne odgovaraju evropski zakoni, jer bi sve bilo pod lupom provjere. Ne biste mogli 'dilove' sklapati", dodao je Vukanović.

Šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa Igor Crnadak izjavio je da su ključna dva pitanja, kada je u pitanju proces pridruživanja. "Da li RS, odnosno vlast i institucije RS-a stoje na poziciji koju smo davno usvojili, a to je da nam je glavni spoljnopolitički cilj EU. Ako jeste, može li vlast RS-a to da isporuči", naglasio je Crnadak.

"RS PRIPADA EU"

Njegov utisak je, kako je rekao, da vlast RS-a koju posljednjih 16-17 godina u kontinuitetu vodi SNSD, trenutno na poziciji da otvoreno ne želi da put ovog entiteta bude put ka EU.

"Lično živim i do kraja vjerujem u ideju da RS pripada EU. Nisam nikakav fundamentalista i zaluđenik niti mislim da će teći med i mlijeko, ali to je najbolje za naš narod i RS", dodao je Crnadak.

On je rekao da je bitno napomenuti da je rukovodstvo RS-a trenutno pod sankcijama pet zemalja EU, da pored tri “najvažnije” zemlje EU, SAD i Velika Britanija imaju stav da se sa RS ne razgovara. 

"Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, rekla je da je Milorad Dodik secesionista i da ne može biti uključen u pregovore s EU", naveo je Crnadak.

On je ocijenio da “protjerivanje” njemačke ministrice iz Banjaluke nije nikakva velika stvar, napominjući da to može da prouzrokuje negativne dugoročne posljedice.

Crnadak je upitao šta ako Njemačka zabrani uvoz robe iz RS-a ili ako bude dozvoljen ulazak u EU građanima BiH sa pasošima samo izdatim u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Srđan Mazalica, poslanik iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, tvrdi da RS nikada nije kasnila sa evropskim integracijama.

"Ja sam član Odbora za evopske integracije u NSRS od 2006. i odgovorno tvrdim da ne zaostajemo", rekao je Mazalica.

Komentarišući navode kolega iz opozicije o njemačkoj ministrici koja je na osnovu odluke Vlade RS-a proglašena nepoželjnom nakon čega je odmah napustila Banjaluku, Mazalica je rekao da je Njemačka uvela zabranu ulaska predsjedniku RS-a, NSRS-a i predsjedniku Vlade RS-a, te da je “RS jedino preostalo da uvede recipročne mjere”.

Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS-a Zlatan Klokić, s druge strane, tvrdi da su entitetski predstavnici uključeni u sve aktivnosti kada je riječ o obavezama koje proizilaze iz procesa pridruživanja EU.

EVROPSKE INTEGRACIJE

Kada je riječ o usklađivanju zakonodavstva RS-a sa EU tekovinama, ocjenu usklađenosti prošla su 43 programa i 11 drugih opštih akata. 

Zaključcima NSRS-a od 4. novembra 2009. predviđeno je da Vlada jednom godišnje informiše NSRS-a o dostignutom stepenu realizacije obaveza iz procesa evropskih integracija, te zahtjevima, mjerama i zadacima na putu pridruživanja EU.

Narodni poslanici prethodno su razmotrili izvještaj Komisije za koncesiju o radu u prošloj godini, Nacrt zakona o izmjenama o stavrnim pravima i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima.

Na dnevnom redu redovne sjednice NSRS-a nalazi se još Informacija o odlukama o pomilovanju u prošloj godini i Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja RS-a prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po Projektu unapređenja zdravstvenih sistema.

Po završetku redovne sjednice slijedi 22. posebna sjednica su tri tačke dnevnog reda: Obraćanje predsjednika RS-a povodom 30 godina od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Prijedlog zakona o finansiranju političkih organizacija - po hitnom postupku – prijedlog narodnih poslanika i Imenovanje vršioca dužnosti glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora RS – prijedlog predsjednika RS-a.