Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik jučer je na otvaranju Jahorina ekonomskog foruma govorio, između ostalog, o nedavnoj posjeti britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja Bosni i Hercegovini, tvrdeći da se od Bosne i Hercegovine želi napraviti regionalni prihvatni centar za migrante iz Velike Britanije i zemalja EU.

„Imao je jedan cilj, a to je da Bosni i Hercegovini natovare dio migrantskih posljedica. Od BiH traže da onaj dio migranata koji je otišao na Zapad, a nije dobio papire ili je dobio, a počinio je neki prekršaj, odlučili su to izbaciti negdje dalje. Upravo to od BiH traže“, rekao je Dodik i dodao: „Oni su tražili od nas ne samo da se oni (migranti) ovdje stacioniraju, nego da im budu dostupne javne pijace, obrazovanje za njihovu djecu, a kasnije i učešće u politici. Mi nismo kreirali tu priču i ostajemo van tog procesa makar to značilo da se zaustavi EU put. Čak 7.000 migranata oko Banjaluke bi promijenilo naš način života i stabilnost grada. Pojačao bi se kriminal kao u Evropi. Ne želimo biti konzumenti vaših pogrešnih politika.“

STARMEROVA VLADA POD OGROMNIM PRITISCIMA

Zvanični stav vlasti Republike Srpske kada je riječ o prihvatu migranata u BiH, a posebno na teritoriji entiteta RS, poznat je već godinama. Milorad Dodik dosljedno odbija uspostavu prihvatnih centara za migrante na području RS, te je posljednjih godina više puta izjavio da će RS odbiti bilo kakve inicijative EU ili drugih međunarodnih organizacija u vezi s migrantima. U februaru ove godine, uoči izbora u Njemačkoj, Dodik je naveo kako će nova vlast u toj državi imati jednu važnu misiju.

„U Njemačkoj se sutra održavaju izbori i tim povodom imamo informacije da će zadatak nove vlasti biti da istjera par stotina hiljada migranata i da će ih uputiti u zemlje iz kojih su ušli u Evropsku uniju, a u toj priči se apostrofiraju Bosna i Hercegovina i Albanija. Nijedan migrant neće ući u RS“, poručio je tada Dodik.

Dodikove tvrdnje da EU i Velika Britanija žele iskoristiti BiH kao "rezervat za migrante“ do sada nisu potvrđene zvaničnim izvorima. Međutim, najnovije izjave britanskog premijera Keira Starmera, ali i izvještaji brojnih svjetskih medija pokazuju da vlada Velike Britanije, suočena s ogromnim pritiscima zbog porasta ilegalnih migracija i sve veće podrške desničarskoj stranci Reform UK, ovih dana aktivno traži rješenje za izmještanje migranata u prihvatnim centrima u inostranstvu, tačnije na Balkanu. Starmer je ove informacije potvrdio prije nekoliko dana tokom svoje prve službene posjete Albaniji, objasnivši kako bi cilj tih centara bio smjestiti tražitelje azila čiji su zahtjevi odbijeni, ali ih nije moguće vratiti u matične zemlje zbog nesigurnih uvjeta. No, iako se nagađa o više balkanskih država, konkretna izgradnja objekata još nije započela. Premijer Starmer je za sada demantovao da će jedan ili više tih centara biti u Albaniji, dok druge zemlje sa kojima Velika Britanija pregovara o ovom pitanju nije želio spominjati.

Prema informacijama koje je još u martu ove godine objavio BBC, planovi vlade Velike Britanije za prihvat migranata fokusirani su na tri zemlje zapadnog Balkana: Albaniju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Pozivajući se na izvor iz Vlade, BBC piše da su ti prijedlozi za sada u "vrlo ranoj fazi", a uključivali bi isplate zemljama „domaćinima“ za svaku osobu koja je deportovana iz Ujedinjenog Kraljevstva. Prijedlozi su uslijedili nakon poteza Evropske komisije da odobri korištenje takozvanih "povratnih čvorišta" koja su predstavljena kao "inovativno" rješenje za upravljanje migracijama. Ovakva šema zahtijevala bi od zvaničnika da sklope sporazume sa zemljama u kojima će se nalaziti budući prihvatni centri, no osim informacije o novčanim nadoknadama, za sada nije poznato šta bi takvi sporazumi sadržavali.

Slične planove kao Velika Britanija navodno ima i Njemačka, ali i Italija koja već skoro dvije godine zbog sudske zabrane neuspješno pokušava da realizira sporazum sklopljen sa Albanijom o prihvatu migranata.

SPORAZUM PO ALBANSKOM MODELU

Jasno je zbog čega se upravo pomenute tri zemlje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, razmatraju kao idealno rješenje za provođenje ovakvih planova. Za BiH, „protuusluga“ bi mogla donijeti konkretniju međunarodnu podršku u rješavanju problema sa Miloradom Dodikom i njegovim secesionističkim planovima, kao i ubrzanje puta ka članstvu u Evropskoj uniji. Slično je i sa Srbijom i Albanijom, koje su status kandidata dobile 2012. i 2014. godine. Međutim, izvjesno je da će se svaki plan koji uključuje osnivanje centara za migrante izvan Velike Britanije i zemalja članica EU suočiti sa pravnim izazovima, ali i sa žestokim protivljenjem organizacija koje se bave ljudskim pravima i zaštitom migrantske populacije, što se već moglo vidjeti na primjeru sporazuma između Italije i Albanije.

Podsjetimo, još u novembru 2023. godine vlade tih dviju država su dogovorile transfer migranata u dva prihvatna centra u Albaniji čiju je izgradnju finansirala Italija, a planirano je da se tamo smjesti do 36.000 migranata godišnje dok Italija ne odluči o njihovim zahtjevima za azil. No, do sada je u te centre stiglo tek nekoliko manjih grupa migranata koji su ponovo vraćeni u Italiju jer je sud u Rimu osporio zakonitost takvog „preseljenja“. Italijanski Senat je zbog toga upravo ovih dana modificirao sporazum sa Albanijom uredbom po kojoj se objekat u Gjaderu, prvobitno namijenjen za prihvat i pritvor tražilaca azila, transformiše u „centar za repatrijaciju“ namijenjen za smještaj migranata koji su već dobili nalog za protjerivanje. Prema dostupnim procjenama, smještaj migranata iz Italije u Albaniji koštat će italijansku Vladu najmanje 670 miliona eura za pet godina. Prihvatni centri su pod italijanskom jurisdikcijom, dok se za vanjsku bezbjednost brinu albanske agencije za sprovođenje zakona.

Sličan sporazum vjerovatno bi bio napravljen i u slučaju Velike Britanije i Njemačke sa Bosnom i Hercegovinom. Ali s obzirom na specifično uređenje BiH i kategorično odbijanje Milorada Dodika i njegove vlasti za smještaj migranata na području entiteta RS, izvjesno je da bi najveći teret podnijela Federacija BiH na čijem bi se prostoru morali praviti prihvatni centri.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima u Bosnu i Hercegovinu je u 2024. godini ušlo oko 18.000 migranata, a taj broj je bio otprilike na istom nivou i ranijih godina. BiH ima četiri privremena prihvatna centra, ukupnog kapaciteta 4.592 mjesta i svi migranti koji dođu u našu zemlju, registruju se u njima. Najviše migranata u BiH dolazi iz Afganistana, Pakistana, Sirije, Iraka, Bangladeša, a u posljednje vrijeme primjetan je i povećan broj migranata iz Turske. 

Informaciju o tome da li je tokom nedavne posjete britanskog šefa diplomatije Davida Lammyja razgovarano o prihvatu migranata iz Velike Britanije u BiH i da li su predstavnici EU tražili od bh. vlasti da formiraju prihvatne centre za migrante po modelu koji je napravljen u Albaniji pokušali smo dobiti od ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, ali on na naše pozive do objave ovog teksta nije odgovorio. Ukoliko dobijemo Konakovićev odgovor, objavit ćemo ga naknadno. 

(M. Radević)