Dugotrajno sjedenje može ubrzati starenje mozga i povećati rizik od demencije, čak i kod starijih osoba koje redovito vježbaju, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Riječ je o otkriću znanstvenika iz američkog Medicinskog centra Univerziteta Vanderbilt, američkog Univerziteta Pittsburgh i južnokorajeskog Nacionalnog univerziteta u Seulu.

Autori istraživanja su pratili 404 odrasle osobe u dobi od 50 godina i više, pomoću nosivih uređaja za praćenje aktivnosti tijekom jednog tjedna. Tokom sljedećih sedam godina provodili su snimanja mozga i kognitivna testiranja. Unatoč tome što je 87 posto sudionika ispunjavalo preporučene smjernice za tjelesnu aktivnost, odnosno 150 minuta sedmične aktivnosti umjerenog intenziteta, oni koji su više sjedili tokom dana pokazivali su lošije kognitivne rezultate i veću neurodegeneraciju. Rezultati istraživanja pokazali su da su ispitanici prosječno proveli 807 minuta sjedeći dnevno (13 sati).

Fizičke promjene u mozgu i jači učinci kod rizičnih skupina

Znanstvenici su posebno uočili brže stanjivanje hipokampusa, regije ključne za pamćenje i koju među prvima pogođa Alzheimerova bolest. Iako uzročnost nije dokazana, povezanost između vremena provedenog sjedeći i smanjenja volumena mozga bila je jasna, naglašavaju autori studije.

Snažnije poveznice zabilježene su kod sudionika istraživanja s višim genetskim rizikom za Alzheimerovu bolest.

Ovo istraživanje naglašava važnost smanjenja vremena provedenog sjedeći, osobito među starijim odraslim osobama s povećanim genetskim rizikom za Alzheimerovu bolest, izjavila je dr. Angela Jefferson iz navedenog američkog Medicinskog centra Univerziteta Vanderbilt.

Dugotrajno sjedenje treba izbjegavati

Smanjenje rizika za Alzheimerovu bolest ne odnosi se samo na to da jednom dnevno vježbate. Smanjivanje vremena provedenog sjedeći, čak i ako svakodnevno vježbate, smanjuje vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti, napominje dr. Marissa Gogniat sa Pittsburgha.

Iako je tjelesna aktivnost i dalje korisna, znanstvenici naglašavaju da je razbijanje dužih razdoblja neaktivnosti ključno za zdravlje mozga.