Rusija već desetljećima dominira Arktikom, sa duboko ukorijenjenim vojnim, trgovačkim i infrastrukturnim ulaganjima u regiji. SAD i NATO sada sve više preusmjeravaju pozornost prema tom području, a Moskva sve nervoznije regira na taj rast interesa Zapada. 

Prema Arktičkom institutu, Rusija kontrolira 53 % obale Arktičkog oceana, više od 37.000 kilometara, a oko 2.5 milijuna Rusa živi i radi u toj zoni. Arktik je za rusko gospodarstvo izvor energije, ribe, metala, logistike i strateške prednosti.

Od posebnog je značaja Sjeverna morska ruta, arktički pomorski koridor koji povezuje Europu i Aziju. Osim toga, Rusija u Arktiku održava nuklearna postrojenja, vojne baze i flotu ledolomaca, ključnu za trgovinu i eksploataciju resursa.

Zato Rusija s posebnom pažnjom promatra sve što dolazi sa Zapada, bilo da se radi o Trumpovim izjavama o "preuzimanju Grenlanda", bilo o NATO vojnim vježbama u Norveškoj, u martu ove godine.

"Uloga Arktika raste, ali raste i geopolitička konkurencija", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin, nazivajući NATO-ovu strategiju prema Arktiku "pripremom za sukobe".

Ubrzo nakon NATO-ove vježbe, ruska Sjeverna flota, zadužena za odbranu arktičkih mora poput Barentsovog i Karskog, provela je vojnu vježbu s 20 brodova i 1.500 vojnika, objavio je Interfax.

"Arktik danas čini 7.5 % ruskog BDP-a i više od 11 % izvoza", izjavio je ministar za razvoj ruskog Dalekog istoka i Arktika Aleksej Čekunkov, dodajući da Rusija razvija "najveću mrežu arktičkih gradova na svijetu".

"Sjeverna morska ruta skraćuje put između Europe i Azije za 40 %", naglasio je.

Sankcije koje je Zapad uveo Rusiji nakon invazije na Ukrajinu 2022. pogađaju ključne arktičke energetske investicije – uključujući LNG projekt Arctic LNG 2 i veliki naftni projekt Vostok Oil. Ali Rusija i dalje izvozi energente putem "flote u sjeni", flote tankera bez jasnog vlasništva koji izbjegavaju inspekcije i ograničenja cijena.

"Unatoč sankcijama, Rusija je pomoću izvoza iz Arktika uspjela financirati trećinu troškova rata u Ukrajini," izjavila je Marie-Anne Coninsx, bivša veleposlanica EU za Arktik, za CNBC.

"Sankcije djeluju, ali treba ići dalje jer osim ekonomskog pitanja, tu je i sigurnosno: ruske nuklearne snage prisutne su u Arktiku i predstavljaju ozbiljnu prijetnju Europi", rekla je.

I dok Rusija već dugi niz godina ulaže u Arktik (od sredine 2000-ih), Zapad (NATO i EU) tek su se ozbiljnije okrenuli ovom području nakoj ruske invazije na Ukrajinu. 

"Prije toga nije bilo pravog NATO razumijevanja sigurnosne prijetnje iz Arktika. Sjeverna bojišnica bila je zanemarena", rekla je Coninsx.

Nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, savez je ojačao prisutnost u sjevernoj Europi, a EU sve više Arktik gleda kao ključnu točku za geopolitičku i geoekonomsku sigurnost.

Zahvaljujući klimatskim promjenama, prirodni resursi i brodske rute u Arktiku postaju sve dostupniji, što je izazvalo interes i nearktičkih sila, uključujući Kinu.

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je pokazao interes za Arktik izjavom da želi "preuzeti Grenland", čak i vojnom silom.

Izjave su izazvale zgražanje u Europi, Danskoj i samom Grenlandu.

Zanimljivo, Rusija je reagirala umjerenije. Prema Bloombergovim izvorima, Moskva je pokazala interes za zajedničke projekte s SAD-om u Arktiku, uključujući vađenje sirovina i logistiku što neki analitičari vide kao pokušaj približavanja Trumpu.