Naučni simpozij "Trideset tri godine članstva Bosne i Hercegovine u Organizaciji Ujedinjenih nacija" u Sarajevu su organizirali Međunarodni forum Bosna i Memorijalni centar Sarajevo, u saradnji s Internacionalnom akademijom nauka i umjetnosti u BiH i institucijom Grada Sarajeva. 

Učesnici su istaknuti diplomati, bivši državni lideri, ambasadori i univerzitetski profesori iz Bosne i Hercegovine i regiona.

Rusmir Mahmutćehajić, nekadašnji državni ministar i učesnik današnje sarajevske  konferencije, povodom 33. godišnjice od prijema BiH u članstvo Ujedinjenih nacija (UN), ističe da je izostanak svijesti o značaju ovog datuma „znak stanja u odnosu prema sebi i prema svojoj državi“.

"Najveće postignuće u historiji bosanskohercegovačkog naroda je njegova država i bez toga nije moguće osigurati budućnost. Prije 33 godine, priznanje Bosne i Hercegovine kao jedne od članica internacionalne organizcije Ujedinjenih nacija je ogromno postignuće. Time smo mi sa svojom državom izašli na svjetsku pozornicu definitivno. Danas, ojačati svijest o tome da jesmo dio internacionalnog poretka, da trebamo vrlo jasno vidjeti i zahtijevati svoj status i graditi svoj subjektivitet, bitan je sadržaj onoga što bimo nazvali kulturom i politikom ukupnosti bosanskohercegovačkog naroda", kazao je Mahmutćehajić.

Današnja velika konferencija povodom 33. godišnjice od prijema BiH u članstvo Ujedinjenih nacija i 80 godina te organizacije, nešto je što bi u našoj svijesti, kulturi i politici, trebalo da bude neka vrsta orijentacije, rekao je.

"Bez subjektiviteta, teško je zamisliti bolju budućnost. Sadašnja naša politička pometenost rezultat je upravo plitkog pamćenja, nedovoljnog znanja o nama samima, o svijetu, našim susjedima i to treba promijeniti. Današnja konferencija je pokušaj da doprinese promjeni takvog stanja", zaključuo je Mahmutćehajić.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, naglašava da je Bosna i Hercegovina prošla veliki put – od primaoca međunarodne pomoći do statusa da doprinosi mirovnim operacijama.

"U drugim dijelovima svijeta je postala članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, Vijeća za ljudska prava i zaista je ostvaren veliki napredak. Ovo je bitna godina ne samo za BiH nego i Ujedinjene nacije; 30. godišnjica je od genocida u Srebrenici i prva godina od donošenja Rezolucije o sjećanju na genocid, 25. godina od usvajanja Reezolucije UN-a o ženama, miru i sugurnosti  te 30. godišnjica od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Sve ovo je bitno i za BiH i cijeli svijet, BiH daje bitan doprinos sistemu UN-a", rekla je.

Ingrid Macdonald je naglasila ulogu žena u BiH, doprinos ne samo usvajanju UN-ove Rezlucije o ženama, miru i sigurnosti, već i u borbi za pravdu i pomoć preživjelima te privođenju pravdi onih što su odgovorni za zločine. Zaista je bitno da žene učestvuju u donošenju politčkih odluka, poručila je ova zvaničnica UN-a.

Mirko Pejanović, u ulozi jednog od domaćina današnje velike konferencije, naglašava 33 godine otkako se zastava BiH vijori ispred zgrade UN-a, "što je posebno istorijsko dostignuće", po njegovim riječima. BiH je svoju nezavisnost i međunarodno priznanje stekla u procesu disolucije jugoslovenske federacije nakon što su građani svojom voljom odlučili da Bosna i Hercegovina bude suverena i nezavisna država.

"Naša država niie imala sreću da uživa plodove njene stečene nezavisnosti jer je uslijedila vojna agresija Miloševićevog režima, ali imala je drugu sreću da njom za vrijeme rata upravlja ratno Predsjedništvo, multietničko, višepartijsko, koje je usvojilo platformu o radu u ratnim uslovima, formiralo Armiju RBiH, pružilo otpor, imalo povjerenje građana, jedinstvo, te je dovelo BiH do sticanja novog okvira za život, a to je mir postignut Dejtonskim sporazumom. Nakon Dejtona, BiH gradi mir teško, s mukom, ali ga gradi, vlastitim snagama i uz pomoć međunarodne zajednice. Naravno, zastoja ima puno, ali BiH ima budućnost", rekao je Pejanović.

Organizatori su najavili da će konferencija otvoriti pitanja o ulozi Bosne i Hercegovine u Organizaciji Ujedinjenih nacija, njenom putu od međunarodno priznate države do aktivnog aktera u globalnoj politici, kao i o značaju multilateralizma, diplomatije i kulture sjećanja u savremenim međunarodnim odnosima.