Američki i evropski čelnici nadali su se da Sveta Stolica može uključiti Rusiju i Ukrajinu u mirovne pregovore, ali Kremlj je to definitivno odbio ovog petka, a prije toga stigla je vijest da Vladimiru Putinu ne pada na pamet otputovati u Vatikan na razgovore o primirju s Ukrajincima.

Tako je propao plan da papa Lav XIV. i vatikanska diplomacija budu posrednici između Rusije i Ukrajine, premda je talijanska premijerka Giorgia Meloni u utorak 20. maja, navečer, na društvenoj mreži X objavila da je "telefonski razgovarala sa Svetim Ocem o sljedećim koracima koji bi trebali dovesti do pravednog i trajnog mira u Ukrajini". I američki predsjednik Donald Trump i neki europski čelnici zamolili su je da "provjeri spremnost Svete Stolice" da bude domaćin takvih pregovora i u srijedu je Lav XIV. potvrdio svoju spremnost da omogući razgovore između sukobljenih strana u Vatikanu.

Foto: AFP

Ali, ruska strana nije zainteresirana za održavanje pregovora u Vatikanu o mirnom rješenju rata u Ukrajini, a prema navodima Bloomberga, ruski dužnosnici namjeravaju se usredotočiti na razgovore na tehničkoj razini koji su počeli u Istanbulu 16. maja. Da Rusi neće k Lavu, potvrdio je u petak i njihov šef diplomacije Sergej Lavrov, uz prilično bizarno objašnjenje koje glasi: "Zamislite Vatikan kao mjesto za pregovore; rekao bih da je pomalo neelegantno kada pravoslavne zemlje raspravljaju o pitanjima vezanim uz uklanjanje temeljnih uzroka na katoličkoj platformi. Mislim da za sam Vatikan neće biti baš ugodno primati delegacije iz dvije pravoslavne zemlje pod ovim uvjetima".

Lavrov je potvrdio kako Kremlj vidi pregovore: "Rusija ne može ostaviti rusko govorno stanovništvo u Ukrajini pod vlašću sadašnjeg režima, to bi bio velik zločin". To znači da žele pet regija Ukrajine, iako to predstavlja kršenje Povelje UN-a čiji je član i Rusija. No, to nije iznenađenje jer je Putin uvjeren da može vojno slomiti Ukrajinu i u idućim mjesecima okupirati oblasti Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona uz Krim koji drži od 2014. te zatim ruskoj javnosti slavodobitno objaviti da su "ispunjeni ciljevi specijalne vojne operacije".

Osim toga, Donald Trump je nizom dosadašnjih izjava i postupaka potvrdio da SAD više neće pokušavati zaustaviti Rusiju, dapače Bijela kuća je spremna de jure priznati Krim kao dio Ruske Federacije, a žmiriti zbog ostalih okupiranih dijelova Ukrajine. Trumpov je cilj dogovoriti se s Putinom i Xi Jinpingom o podjeli interesnih sfera, makar zbog toga doveo do pucanja odnosa Amerike s NATO-om i Europskom unijom. To je realnost, koliko god je plan sumanut.

Foto: AFP

Zbog svega Vatikan kao mjesto pregovora nije odgovarao ruskim vlastima, a Putin nije želio ići u Rim i zato što je Italija jedna od zemalja koja je ratificirala Rimski statut, koji propisuje da mora pritvoriti ruskog predsjednika na temelju naloga koji je izdao Međunarodni kazneni sud (ICC). Također, prema Bloombergovim izvorima, Ruska pravoslavna crkva (RPC) protivi se sudjelovanju Vatikana u mirovnim pregovorima. Unutar RPC-a smatraju Rimokatoličku crkvu povijesnim rivalom u Ukrajini i nezadovoljni su što Vatikan nije osudio zatvaranje crkava Ruske pravoslavne crkve od strane ukrajinskih vlasti. Osim toga, dok papa Franjo, koji je preminuo 21. travnja, dugo nije želio izravno kritizirati agresora nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022., za razliku od svojeg prethodnika, kardinal Robert Prevost - danas Lav XIV. - decidirano je politiku Rusije opisao kao imperijalističku. A to ni patrijarh Kiril ni Putin ne zaboravljaju.

Istodobno je iz Kijeva upozorenje poslao Andrij Jermak, šef Ureda predsjednika Volodimira Zelenskog. Jermak je u petak objavio da se novi krug pregovora s Ruskom Federacijom može održati tek nakon razmjene zarobljenika i da je Ukrajina "obavila svoj dio pripremnog posla" za razmjenu 1000 za 1000 zarobljenika, a "Rusija to mora ubrzati". Iz toga su neki promatrači zaključili da je bilo nekih problema s razmjenom.

Putinov cilj nisu ozbiljni pregovori, nego nastavak rata, posebno nakon što su ruske trupe postigle prve veće uspjehe u novoj ofanzivi koju su pokrenule prije nekoliko tjedana. Uspjeli su probiti obranu ukrajinskih oružanih snaga duž autoceste Pokrovsk - Konstantinovka i zauzeti nekoliko sela sjeverno od ceste. Cilj ofanzive i, vjerojatno, cijele ljetne kampanje ruskih oružanih snaga je aglomeracija Kramatorsk - Slavjansk. Unatoč činjenici da ukrajinskoj odbrani na tom području očito nedostaje snage, napredak je spor i ruska vojska je tradicionalno nedjelotvorna. Zato zapovjedništvo ukrajinskih oružanih snaga ima vremena prebaciti pojačanje na krizno područje, ali problem je to što se ukrajinske rezerve mogu naći samo u Sumskoj oblasti gdje napreduju i ruske oružane snage.

Ovo je već mjesecima rat potpuno drugačiji nego prije godinu-dvije kada su u bitkama sudjelovale hiljade vojnika. Sada je to rat dronova u čemu su Ukrajinci imali prednost, no to se mijenja. Rusija je povećala domet djelovanja FPV dronova koji napadaju objekte udaljene desetke kilometara u pozadini. Već stižu do autoceste Kramatorsk - Dobropolje, koja je udaljena više od 40 kilometara od fronte, ali i u Zaporižju i Harkiv.

Foto: AFP

Portal Strana.ua objavio je priče ukrajinskih branitelja koji su se žalili da Rusi imaju sve više optičkih jurišnih dronova koje ne ometaju nikakva protudronska sredstva. Nakon toga ubacuju jurišne skupine od četiri-pet vojnika na motociklima ili jednostavno pješice, čiji je zadatak doći do ukrajinskih uporišta i očistiti položaje. Ukrajinci su ispričali da su oni prije godinu dana imali jasnu prednost u bespilotnim letjelicama, a sada Rusi imaju više dronova. Ono što je posebno alarmantno jest da se povećava domet udara. Dronovi već udaraju nekoliko desetaka kilometara, gdje se nalaze ukrajinske rezerve i logistika.

I bivši ukrajinski zapovjednik Valerij Zalužni poručio je da Ukrajina više ne može računati na povrat granica iz 1991. ni 2022. te upozorio da Rusija i dalje ima snage za nastavak agresije. Zalužni je napomenuo da Rusija posjeduje dovoljno vojnih sredstava, ljudstva i resursa za nastavak ofenzivnih operacija i ciljanih napada unutar ukrajinskog teritorija. "Neprijatelj i dalje ima mogućnosti napadati, a naša zemlja mora biti svjesna ograničenja s kojima se suočavamo. Kraj ovog rata moguć je samo potpunim uništenjem same ruske sposobnosti da vodi ovaj rat. Prije svega, mislim na uništavanje njegova vojno-ekonomskog potencijala", dodao je karizmatični general, prema istraživanjima javnog mnijenja jedina osoba koja može pobijediti Zelenskog ako bi bili raspisani predsjednički izbori u Ukrajini.