Prema pisanju austrijskog lista Kosmo, Bosna i Hercegovina prednjači u regiji po udjelu prihoda domaćinstava koji se troši na prehranu – čak 45 posto, što je jasan pokazatelj lošeg životnog standarda i ekonomske nesigurnosti u zemlji.

Za razliku od BiH, u Srbiji se na hranu izdvaja nešto više od 40 posto, u Crnoj Gori oko 30 posto, u Hrvatskoj 27 posto, dok je u Sloveniji taj udio svega 18,8 posto. U bogatim zemljama situacija je znatno drugačija: domaćinstva u Sjedinjenim Američkim Državama na prehranu izdvajaju oko šest posto prihoda, u Velikoj Britaniji osam, a u Njemačkoj jedanaest posto.

Statistika iz BiH dodatno oslikava alarmantno stanje. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za april 2025. godine iznosila je 3.168,90 KM (oko 1.620 eura), dok je prosječna plata u Federaciji BiH u februaru bila 1.525 KM, a minimalna 1.000 KM.

To znači da prosječna plata pokriva tek 48,12 posto mjesečnih troškova života, dok radnici sa minimalnom platom ne mogu pokriti ni trećinu osnovnih potreba – svega 31,56 posto.

Struktura troškova dodatno potvrđuje ekonomski pritisak s kojim se građani suočavaju: 44,85 posto troškova odlazi na prehranu, 13,65 posto na stanovanje i komunalne usluge, a ostalo se raspoređuje na higijenu, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i transport.

Slična situacija je i u entitetu Republika Srpska. Sindikalna potrošačka korpa za mart procijenjena je na 2.700 KM, a za hranu se mora izdvojiti čak 45,81 posto ukupnih troškova.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović za Nezavisne novine je izjavio da su cijene hrane u BiH čak više nego u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji:

“Cijene prehrambenih proizvoda u BiH nisu samo najviše u regiji, već premašuju i one u zapadnoevropskim državama, gdje su životni standard i plate neuporedivo viši.”

Situacija zahtijeva hitan odgovor, smatra Kosmo, koje postavlja pitanje – šta zapravo stoji iza ovako visokih cijena i sve nižeg životnog standarda?

“Da li se iza toga krije pretjerana pohlepa trgovačkih lanaca, koji preko noći žele gomilati bogatstvo na račun građana? Treba li ograničiti profitne marže ili uvesti strožije kontrole?”, pita ovaj austrijski list.