Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, koji je u Daytonu poručio da želi biti posljednji na toj funkciji, našao se pod žestokim kritikama zbog načina na koji vodi svoju misiju u zemlji. Dok Schmidt ističe kako radi na postizanju fer balansa između tri konstitutivna naroda i ostalih građana, te da je jedan od njegovih prioriteta zaštita ustavnog poretka, iz opozicije i dijela javnosti stižu oštre optužbe da njegovi potezi favorizuju političke interese HDZ-a i favoriziraju legitimno predstavljanje u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o budućnosti BiH u Daytonu, naglasio je Schmidt važnost postizanja fer balansa između tri konstitutivna naroda i ostalih građana, ističući kako to nije jednostavan zadatak.

– Imamo, na primjer, pitanje Hrvata i odluka Ustavnog suda, kao i način izbora članova Predsjedništva, što su neki od ključnih izazova – naveo je.

Schmidt je podsjetio na važnost usklađivanja izbornog zakonodavstva s odlukama Ustavnog suda i potrebom rješavanja diskriminacije građana koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, što je istinski izazov za državu. Međutim, upravo je njegova intervencija u izbornoj noći 2022. godine, kada je djelovao u skladu s političkim zahtjevima HDZ-a, pokrenula lavinu kritika - ali i posljednja izjava u Daytonu.

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Federalnom parlamentu Damir Mašić, komentirajući Schmidtove postupke za Slobodnu Bosnu, tvrdi da visoki predstavnik zapravo učestvuje u održavanju lažnog narativa o navodnoj ugroženosti konstitutivnih naroda, a da mu je cilj stvaranje tzv. „treće federalne jedinice“:

„Radi se o dobro konstruisanom spinu koji za cilj nema ispravku te lažne i nepostojeće ugroženosti, već u konačnici stvaranje tzv. ‘treće federalne jedinice’, što se nikada desiti neće, jednako kao i nezavisnost entiteta Republika Srpska, bez obzira koliko to neko uporno sanjao i nastojao.“

Mašić dodatno ističe da su danas najugroženiji zapravo svi građani Bosne i Hercegovine, njihova prava i zdrav razum, koji su izloženi pritiscima retrogradnih političkih snaga koje se kriju iza navodnih „proevropskih“ vrijednosti:

„Puno veći broj presuda, i međunarodnih i domaćih sudova, govori o stvarnoj ugroženosti građana i njihovih prava u odnosu na prava konstitutivnih naroda. Visoki predstavnik se treba primarno boriti za zaštitu individualnih prava svakog pojedinca i svake pojedinke u Bosni i Hercegovini, bez obzira kako se zove, koje je vjeroispovijesti i gdje živi.“

Njegova ocjena da je Schmidtova intervencija u izbornoj noći 2022. imala za cilj izlazak u susret HDZ-u, a da je ta ista stranka danas zajedno sa SNSD-om dovodi u pitanje legitimitet visokog predstavnika, jasno pokazuje koliki je problem politička instrumentalizacija ove institucije:

„Schmidtova katastrofalna intervencija na Ustav FBiH i Izborni zakon, čija je svrha bila izlazak u susret političkim zahtjevima HDZ-a, završila je tako što taj isti HDZ danas jednako kao i separatistički SNSD dovodi u pitanje čak i njegov legitimitet kao visokog predstavnika.“

Ove kritike jasno ukazuju na to da, iako Schmidt želi da bude posljednji visoki predstavnik, njegovo djelovanje podijelilo je javnost i dodatno zakompliciralo ionako složenu političku scenu u Bosni i Hercegovini. Umjesto da doprinese prevazilaženju političkih tenzija i jačanju države, njegova uloga je u očima mnogih postala dio problema koji blokira put ka trajnoj stabilnosti i pravednom predstavništvu svih građana.

(S. H.)