Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) uputio je zvaničnu izjavu kojom oštro osuđuje revizionističke tvrdnje Borisava Radakovića i pokušaje iskrivljavanja istorijskih činjenica o genocidu u Prijedoru.

U saopćenju ističu da simbol bijelih traka podsjeća na obavezu da se ne šuti pred zločinom i da se genocid u Prijedoru ne smije zaboraviti niti relativizirati.

„Genocid u Prijedoru predstavlja duboku moralnu i pravnu sramotu međunarodne zajednice, kao i trajnu opomenu svima koji su učestvovali u tim zločinima. Borba za poštivanje ljudskih prava u Prijedoru treba da bude univerzalni imperativ“, navodi se u saopćenju.

Komentarišući Radakovićeve tvrdnje da su „bijele trake propaganda“, IGK prenosi stavove kanadskih vlasti koje u potpunosti podržavaju obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka kao podsjetnik na zločine počinjene u Prijedoru.

Bivši kanadski ministar vanjskih poslova John Baird izjavio je da Kanada snažno podržava inicijative koje podižu svijest o počinjenim zločinima i insistira na privođenju počinilaca pravdi, kako bi proces pomirenja mogao započeti.

Takođe, kanadski parlamentarac Brian Masse naglašava važnost Međunarodnog dana bijelih traka kao globalne kampanje protiv poricanja genocida. On podsjeća da su 31. maja 1992. godine u Prijedoru vlasti naložile nesrpskom stanovništvu da označi svoje domove bijelim zastavama i da nosi bijele trake, simbol straha i progona.

Haški tribunal je, kroz više pravosnažnih presuda, utvrdio postojanje udruženog zločinačkog poduhvata bosanskih Srba, čiji je cilj bio djelimično uništenje bosanskih Muslimana na području Prijedora i drugih mjesta, čime je genocid pravno potvrđen.

U američkoj saveznoj državi Missouri usvojena je Rezolucija kojom se po prvi put u jednoj zvaničnoj rezoluciji genocid u Prijedoru formalno priznaje pored genocida u Srebrenici.

Institut podsjeća da se o „bijelim trakama“ govori još od 1997. godine, u presudama Haškog tribunala, koje jasno definišu ovaj znak kao simbol progona i diskriminacije nesrpskog stanovništva.

IGK inicira i podržava usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu bijelih traka u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. U kanadskim školama se tradicionalno održavaju časovi o značaju ovog dana, kako bi nova generacija upoznala istinu o genocidu i njegovim posljedicama.

Prema popisima stanovništva, broj nesrba u općini Prijedor pao je sa oko 50.000 1991. godine na oko 1.000 1995., što jasno pokazuje razmjere genocida, koji je uz ubistva, progon i uništavanje obuhvatio i kulturocid, etnocid, ekocid i urbicid.

Ovogodišnja centralna manifestacija u Kanadi povodom Dana bijelih traka biće održana u Hamiltonu 1. juna.

Dan bijelih traka simbolizira borbu za istinu, pravdu i poštivanje ljudskih prava, ali i protiv negiranja genocida, policijskih zabrana komemoracija i odbijanja lokalnih vlasti da dozvole podizanje memorijala za žrtve.

Podsjetimo, 31. maja 1992. godine u Prijedoru je nesrpsko stanovništvo primorano da izvjesi bijele zastave na kućama i nosi bijele trake, a ukupno je ubijeno 3.176 ljudi, uključujući 102 djece.

Zločini su počeli serijom napada i uspostavom koncentracionih logora Keraterm, Omarska i Trnopolje, gdje su civili podvrgnuti torturi, ubistvima i prisilnom iseljavanju.

Do sada je doneseno 56 pravosnažnih presuda, otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, a zločinci su osuđeni na preko 800 godina zatvora, dok su brojni pred sudom za različite zločine.