KOLIKE SU PENZIJE U EUROPSKOJ UNIJI: Evo gdje je na ljestvici BiH i zemlje regiona

Kao i u BiH, u mnogim evropskim državama, penzije i socijalna davanja čine više od 70 posto prihoda domaćinstva starijih osoba, a u nekim slučajevima prelazi i 80 posto.

  • Ekonomija

  • 04. Jun. 2025  

  • 0

Prema izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), penzije su glavni izvor prihoda za starije osobe u Evropi, a podaci Eurostata pokazuju da penzioni fondovi godišnje po korisniku u zemljama EU izdvajaju od 16.138 eura pa do čak 35.959 evra.

Kao i u BiH, u mnogim evropskim državama, penzije i socijalna davanja čine više od 70 posto prihoda domaćinstva starijih osoba, a u nekim slučajevima prelazi i 80 posto.

Iznos starosnih penzija u Euoropskoj uniji

Podaci Eurostata, kako piše penzionerskicentar.com pokazuju da penzioni fondovi godišnje po korisniku u EU izdvajaju 16.138 eura, odnosno 1.345 evra mjesečno, međutim situacija se znatno razlikuje od zemlje do zemlje. Prosjek EU još uvijek je nedostižan za "siromašnije" zemlje kao što su Bugarska, Rumunija, Litvanija itd… dok u nekim zemljama recimo penzioneri primaju i više od 30.000 eura godišnje.

U Bugarskoj godišnja penzija iznosi 3.611 evra, a u Luksemburgu je 31.385 evra, dok je na Islandu 35.959 evra. Ako u obzir uzmemo region, u Albaniji recimo, godišnje penzioneri dobiju 1.648 evra što je ubijedljivo najmanje u Europi.

U Norveškoj i Danskoj prosječne godišnje penzije po korisniku iznose preko 30.000 eura. Švedska (22.436 €) i Finska (21.085 €) takođe su znatno iznad evropskog prosjeka.

Region ima najmanje penzije u EU

Kao što je već navedeno, Albanija, čiji penzioneri imaju godišnje 1.648 eura, je na dnu je ljestvice, a iza nje, prema podacima Eurostata su Turska gdje penzioneri godišnje dobiju 2.942 eura, dok je odmah iza njih BiH gdje penzioneri u prosjeku godišnje dobiju 3.041 eura. U Srbiji, godišnja penzija iznosi 3.468 evra dok je Crna Gora najbolja u regionu sa prosječnom godišnjom penzijom od 3.962 evra.

Najveće države EU vuku prosjek

Ako se u obzir uzmu četiri najveće članice EU, odnosno Francuska, Njemačka, Španija i Italija, najveća prosječna penzija je upravo u Italiji gdje penzioneri godišnje dobiju u prosjeku 19.589 eura. Odmah iza njih su Francuzi koji dobiju 18.855 eura, zatim Španci koji u prosjeku dobiju 18.100 eura godišnje a na dnu najrazvijenijih je Njemačka čiji penzioneri godišnje dobiju 17.926 eura. Ipak, u svim tim zemljama prosječne penzije su veće od prosjeka EU.

Rizik od siromaštva

Evropski fondovi penzionih osiguranja već godinama su pod pritiskom, i razmatraju razne modele kako da opstanu i u budućnosti. Broj starijih ljudi konstantno se povećava, a životni vijek produžava što može biti pogubno za mnoge zemlje. Podaci EU govore da od 2019. godine raste broj starijih ljudi koji su u riziku od sirmoaštva. Recimo u 2022. godini više od jednog od pet građana starijih od 65 godina – oko 18,5 miliona ljudi u EU bilo je u rizku od sirmoaštva. Zabrinjavajuće je da ove brojke rastu.

Žene posebno ugrožene

Podaci EU govore da žene primaju 26,1% niže penzije od muškaraca, dok više od 5% njih uopšte ne prima penziju. Razlozi zbog kojih žene primaju niže penzije su brojni, a u prvom redu niže plate tokom radnog vijeka, i manje radnog staža zbog brige o porodici.

Revolucionarni modeli - penzije za bebe

Pojedine zemlje Europske unije u posljednih deset godina podizale su starosnu granicu za odlazak u penziju, međutim prema prvim analizama to nije dalo očekivane rezultate. Činjenica je da su se fondovi penzionog osiguranja malo rasteretili, ali pojedine europske zemlje razmatraju i druge modele. Njemačka razmatra "revolucionaran" model koji podrazumijeva "penzije za bebe", odnosno da svako novorođenče dobije po 10.000 evra i da se taj novac uloži u investicione fondove i investira. Proračuni govore da poslije 65 godina taj novac može narasti do 165.000 evra.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...