Milka Podrug Kokotović, velika hrvatska glumica i doajenka dubrovačkog kazališta Marina Držića, preminula je danas u Splitu u 95. godini života.

Smrt Milke Podrug Kokotović potvrdila je Jutarnjem listu njezina dugogodišnja glumačka kolegica i prijateljica Ksenija Prohaska.

- Umrla je u snu, danas popodne poslije ručka. Bila je za mene najveća hrvatska glumica - rekla je Prohaska, dodajući: - Duboko sam pogođena njezinom smrću jer smo bile velike prijateljice. Bila je duhovita, karizmatična. Kada sam je prvi put gledala je u "Libru Marka Udovića" pomislila sam, "Bože, daj mi pet minuta da budem tako dobra glumica kao ova žena". Voljela sam je beskrajno - rekla je Prohaska, koja je s Milikom Podrug Kokotović igrala u predstavi "Bjegunke", u režiji Nenni Delmestre.

Milka Podrug Kokotović državnu glumačku školu pohađala je u Zagrebu i Sarajevu, gdje je 1953. i diplomirala. Nakon sezone u šibenskom kazalištu postala je 1954. članicom dubrovačkoga Kazališta Marina Držića, u kojem je ostvarila više od 150 kazališnih uloga zavidna repertoarnoga raspona.

Iz matičnog ansambla izbivala je tek dvaput: u zagrebačkome Teatru &TD glumila je Charlottu von Stein (Peter Hacks, Razgovor u kući Stein o odsutnom gospodinu von Goetheu, 1978), a u splitskome HNK-u Strinu (Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka, 2002). Od 1964. sudjeluje na Dubrovačkim ljetnim igrama, u sklopu kojih je ostvarila i neke od svojih vrhunskih interpretacija: Kraljica Anne (Bertolt Brecht, Život i smrt Eduarda II., kralja Engleske), Livija Ancila i Klara Anita (Miroslav Krleža, Aretej) i Claire (Friedrich Dürrenmatt, Posjet stare dame).

Zapažene kreacije ostvarila je u komadima dubrovačkih dramatičara (Laura i Sadi u Dundu Maroju Marina Držića; Kate Kapuralica Vlaha Stullija; Slijepa Mare i Mara Beneša u Dubrovačkoj trilogiji i Gospođa Ane u Maškaratama ispod kuplja Iva Vojnovića) kao i u djelima stranih i domaćih modernih klasika: Madam Pace u Šest lica traži autora i Gospođa Frola u Tako je (ako vam se čini) Luigija Pirandella, Ranjevska (Anton P. Čehov, Višnjik), Osoba A (Edward Albee, Tri visoke žene), Hasanaginica (Milan Ogrizović), Giga Barićeva (Milan Begović, Bez trećega) i Klara (Krleža, Leda). Oličenje karakterne glumice, podjednako je uspješna u ulogama tragičnih heroina (Jokasta u Euripidovim Feničankama) i komičnih likova (Dadilja u Romeu i Giulietti Williama Shakespearea).

Prema Hrvatskoj enciklopediji, glumila je najrazličitije tipove žena, od majki i intelektualki do seljanki i otmjenih dama, a iznimnom uvjerljivošću dočarava likove žena s dalmatinskog kamenjara i starice iz puka: antologijskim ostvarenjima smatraju se njezina Jele (Vojnović, Ekvinocijo) i Marija (Mato Vodopić, Tužna Jele).

Nastupala je i na filmu (Mirisi, zlato i tamjan, Ante Babaja, 1971; Mećava, Antun Vrdoljak, 1977; Karneval, Anđeo i Prah, A. Vrdoljak, 1990; Ljeto za sjećanje, Bruno Gamulin, 1990), u TV dramama, filmovima i serijama (Naše malo misto, Libar Marka Uvodića, Poglavlja iz života Augusta Šenoe, Tuđinac, Zagrljaj) te na dubrovačkom i zagrebačkom radiju.

Dobitnica je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (1993).