SUTRA POČINJE SASTANAK ČLANICA G7: Lideri najmoćnijih svjetskih ekonomija sastaju se u Kanadi, dok na drugoj strani planete bjesni rat

Kriza na Bliskom istoku će biti u vrhu dnevnog reda samita šefova vodećih svjetskih ekonomija u udaljenom planinskom domu u Kananaskisu, u kanadskoj pokrajini Alberti.

  • Svijet

  • 15. Jun. 2025  

  • 0

Lideri najrazvijenijih svjetskih ekonomskih silia, čalnice Grupe G7, stižu danas u Kanadu na trodnevni samit. Samit se održava u vrijeme vojnih eskalacija između Izraela i Irana, i straha od širenja sukoba na šire područje Bliskog istoka. 

Izraelski udari na Iran i uzvratni udari Teherana, koji su, kako izgleda, iznenadili mnoge svjetske zvaničnike, najnoviji su znak nesigurnijeg svijeta, dok američki predsjednik Donald Trump nastoji da povuče SAD iz uloge glavnog policajca, piše agencija AP.

Samit zvanično počinje sutra prvim radnim sastankom, a očekuje se da će na marginama skupa biti vođeni bilateralni razgovori, prenosi DPA. Neki od učesnika samita su: Donald Tramp, njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer. Samitu će također prisustvoati i predsjednik Ukrajine,  Volodimir Zelenski i očekuje se da će se susresti sa Trumpom.

Kriza na Bliskom istoku će biti u vrhu dnevnog reda samita šefova vodećih svjetskih ekonomija u udaljenom planinskom domu u Kananaskisu, u kanadskoj pokrajini Alberti.

Uz tenzije na Bliskom istoku, očekuje se da će se lideri fokusirati na rat u Ukrajini, globalne trgovinske sporove, migracije i obezbjeđivanje pristupa ključnim sirovinama.

Domaćin samita koji okuplja lidere Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD, kanadski premijer Mark Carney odlučio je da odustane od godišnje prakse izdavanja zajedničkog saopštenja na kraju sastanka

Obzirom da svjetski lideri žele da razgovaraju sa Trumpom u nastojanju da ga odgovore od uvođenja carina, postoji rizik da će se samit pretvoriti u niz bilateralnih razgovora, a neće biti prikaz jedinstva.

Evropske sile zalažu se za pooštravanje sankcija Moskvi, sa prijedlogom da se gornja granica cijene ruske nafte smanji sa 60 na 45 dolara po barelu, što podržava i predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...