U sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, kao i 11. jula kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku otvorena je izložba Memorijalnog centra Srebrenica i BIRN BiH pod nazivom: “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti”. Izložbu je organizovala Stalna misija Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, u saradnji sa Uredom Specijalnog savjetnika Generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida i Odjeljenjem UN-a za globalne komunikacije.

Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, ambasador Zlatko Lagumdžija, koji je otvorio izložbu, u svom je obraćanju istakao da se izložba otvara u sedmici kada UN obilježava Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje.

- Riječi mogu biti snažan podsticaj u životima ljudi širom svijeta. Mogu biti izvor inspiracije, ohrabrenja i utjehe. Pišući ili govoreći, koristimo ovu ogromnu moć riječi; da li će one podsticati izvrsnost ili poticati nasilje, da li će naše riječi ostati upamćene kao ljekovite ili kao opravdanje i otvorena dozvola za genocid. Izbor je na nama, kao i posljedice - kazao je. 

Govoreći o uzrocima genocida, ambasador je naglasio: „Holokaustu je prethodila demonizacija Jevreja kao ‘štetočina’, u Ruandi su Tutsiji dehumanizirani kao ‘štetočine koje treba istrijebiti’. U Bosni, Bošnjaci su proglašavani ‘osvajačima’, ‘Turcima’, ‘teroristima’. Označeni su kao prijetnja, čime su i legitimizirani kao meta. Tako su počinjeni neki od najtežih zločina, kulminirajući genocidom u Srebrenici 1995. godine, kada je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Nažalost, i nakon tri decenije, svjedočimo negiranju genocida, slavljenju zločinaca, umanjivanju broja žrtava. Danas nismo više u fazi poricanja zločina, sada smo u fazi slavljenja istih. Neka ova izložba bude više od samog obilježavanja, neka bude poziv na djelovanje. Neka nas podsjeti da je šutnja pred mržnjom saučesništvo i da ukoliko ne djelujemo, dajemo prostor da se tragedija ponovi".

Kroz lične priče i autentične prikaze, posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa pričama o izgubljenim životima, razorenim porodicama i zajednici uništenoj genocidom.

- Mi smo narod koji je godinama bio na marginama historije, u fusnotama velikih izvještaja i tuđih narativa, ali smo se izborili. Zahvaljujući pametnim i upornim ljudima, našim prijateljima širom svijeta, i iznad svega, majkama i porodicama ubijenih i nestalih, danas smo ovdje i svi imaju priliku saslušati našu priču. Imali smo privilegiju da kao narod, makar djelimično, doživimo pravdu. Vidjeli smo generale i predsjednike koji su stajali iza genocida kako stoje i pred licem pravde. I danas, kada 11. juli stoji u kalendaru Ujedinjenih nacija, znamo: nismo zaboravljeni, ni mi, ni naša istina. To je poruka koju šaljemo za 30. godišnjicu genocida - kazao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica. 

Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH, rekao je povodom otvaranja izložbe: "Ne postoji ništa prikladnije od toga da 30 godina nakon genocida, na ovom mjestu - gdje je usvojena rezolucija o Srebrenici - stavimo fokus na lične priče onih kojih više nema, ali i onih koji su svoj život posvetili da osiguraju da njihovi voljeni budu upamćeni i poštovani".

Virginia Gamba, specijalna savjetnica generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida, u svom obraćanju istakla je da ove sedmice započinjemo obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u isto vrijeme kada obilježavamo i 4. Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje.

- Nije slučajno što skrećemo pažnju na ovu povezanost. Znamo gdje govor mržnje može odvesti, jer znamo gdje je već odveo. Lekcije iz Srebrenice nas podsjećaju na opasnosti govora mržnje i nepopravljive posljedice riječi koje podstiču na nasilje. To jasno vidimo i u ovoj izložbi, koja nas vodi kroz obrasce govora mržnje korištene uoči i tokom Holokausta, genocida nad Tutsijima u Ruandi 1994. godine, i konačno genocida u Srebrenici 1995. godine. I dok priznajemo kolektivni neuspjeh u sprječavanju genocida u Srebrenici, dijelimo zajedničku odgovornost da očuvamo sudski dokazane činjenice i da nastavimo pričati priče žrtava i preživjelih, suočeni s negiranjem genocida.

Ova izložba nije samo podsjetnik na ono što se dogodilo u Srebrenici. Ona nas podsjeća da danas, više nego ikada, moramo primijeniti njene lekcije i hitno djelovati na globalnom nivou kako bismo spriječili genocid - istakla je. 

Postavka izložbe ističe važnost suočavanja sa prošlošću, te povezuje iskustva iz prošlosti, uključujući Holokaust, genocid nad Tutsijima u Ruandi i genocid u Srebrenici, postavka ima izuzetnu važnost kao čin kolektivnog sjećanja, ali i kao poziv na odgovornost, edukaciju i borbu protiv negiranja genocida i historijskog revizionizma. Izložba će biti otvorena za širu javnost, uključujući i posjetioce UN-a, do 21. jula 2025. godine.