Arapske zemlje najglasniji su zagovornici zaustavljanja rata između Izraela i Irana. Kao prvi susjedi, one su prve na udaru posljedica prelijevanja tog sukoba, posebno ako se američki predsjednik Donald Trump odluči pridružiti Izraelu i tako razbukta rat.

U Omanu i Bahreinu stanovnici se već pripremaju za slučaj radioaktivnog zračenja. U sićušnom Bahreinu provjerena su 33 skloništa za slučaj opasnosti, a u utorak su testirane sirene za zračnu opasnost.

U Omanu, u kojem se trebao održati sastanak američke i iranske delegacije na temu novog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, a onda je stopiran izraelskim iznenadnim napadom, građani razmjenjuju poruke o tome što napraviti u slučaju nuklearnog incidenta.

Glavne brige

Visoki dužnosnici zaljevskih zemalja u javnim su istupima već otkrili koje su im glavne brige. Ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Abdullah bin Zajed upozorio je ovih dana na ‘rizike od nepromišljenih poteza koji bi se mogli protegnuti izvan granica Izraela i Irana‘.

Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova također je naglasio da bi napadi mogli naštetiti pitkoj vodi zaljevskih zemalja. 

To je jedna od realnih opasnosti za Zaljev. Zaljevske zemlje imaju oko 60 milijuna stanovnika, od kojih se 60-70 posto oslanja na desaliniziranu morsku vodu iz Perzijskog zaljeva za piće, kuhanje i pranje.

Kontaminacija vode zbog iranske nuklearne elektrane Bushehr, koja se nalazi na samoj obali i jedino je dozvoljeno komercijalno postrojenje u zemlji, ostavila bi ‘Zaljev bez vode, ribe, života‘, kako je šeik Muhamed bin Abdulrahman al Tani, katarski premijer, izjavio još u ožujku komentirajući tada rastuće tenzije u regiji.

I bez nuklearnih ‘ispada‘ zaljevske zemlje mogu mnogo izgubiti u trenutnim okolnostima. Zajedničkim naporima s Jordanom još su se i prije erupcije sukoba trudile spriječiti najgore, a Oman i Katar glavni su posrednici u prenošenju poruka između američke administracije i Teherana. Ove zemlje, osim što su između dvije vatre, znaju da potencijalno mogu postati iranska meta zbog stranih baza.

Osovina saradnje

Iran je već najavio da će u slučaju američke vojne intervencije ‘odvažno gađati neprijateljske mete u zemljama domaćinima‘.

- Sve američke baze u našem su dometu, upozorio je iranski ministar obrane Aziz Nasirzadeh dva dana nakon izraelskog napada prošlog petka. I iranski regionalni saveznici upozorili su da će krenuti u napad.

Iran strane baze u svojem susjedstvu oduvijek vidi kao prijetnju dok zaljevske monarhije smatraju SAD i UK jamcima sigurnosti. U kontekstu napetosti između Irana i Izraela i napada na tankere, te baze igraju ključnu obrambenu i preventivnu ulogu. No, napetost je već narasla, a Trump je barem deklarativno dao dvotjednu šansu ‘diplomaciji‘. 

Unatoč dvama desetljećima suparništva i natjecanja s Iranom za utjecaj u regiji, arapske države ne likuju zbog trenutačne situacije niti potajno priželjkuju pad iranskog režima, kažu upućeni. Glavna im je briga destabilizacija regije.

‘Osovina suradnje‘, koja nije službeni politički savez, ali jest novo, pragmatično partnerstvo među ključnim arapskim državama Zaljeva, pozvala je američkog predsjednika da se ne uključi u izraelsku ofenzivu te da izvrši pritisak u svrhu trenutnog prekida vatre, rekao je jedan zaljevski diplomat upoznat s pregovorima.

Poruka arapskih država Washingtonu jednostavna je i jasna: svi želimo miran i stabilan Bliski istok vođen poslovnim i ekonomskim interesima.

Zaljevskim zemljama, među ostalim, rat može naštetiti ako zbog izraelskih napada na iranska plinska postrojenja Iran ili njegovi saveznici u regiji odluče uzvratiti napadima na zaljevsku naftnu ili plinsku infrastrukturu.

Zaljev dobro pamti napad na Abqaiq i Khurais iz 2019. godine (najveće svjetsko postrojenje za preradu nafte i jedno od najvećih naftnih polja u Saudijskoj Arabiji), kad su dronovi jemenskih hutista, uz podršku Irana, izbacili iz pogona čak polovicu saudijske proizvodnje nafte.

Ispod putanje dronova i projektila

Rat je istaknuo i geografski problem brojnih arapskih država, a to je da se nalaze izravno ispod putanja iranskih projektila i dronova.

Čak i da spomenute zemlje izbjegnu izravne udare na svojim teritorijima, njihova su gospodarstva na meti, što se vidi već sada. Niz aviokompanija otkazao je letove za Jordan, kojem je turistički sektor izuzetno važan. Nervozu osjećaju naftni prijevoznici i brodari.

Zbog nestabilnosti ‘preventivno‘ je porasla i cijena nafte iako se tržišta pokazuju otpornijima u odnosu na prve naftne krize jer su, između ostalog, bolje pripremljena za slične događaje, a svijet već neko vrijeme pokušava smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima.

Na prvu, energetski šokovi tijekom vojnih sukoba kratkoročno mogu donijeti koristi zbog rasta cijena nafte, ali zemlje Zaljeva u procesu su transformacije prema gospodarstvima neovisnim o nafti i u tome se oslanjaju na strane investicije i stabilnost tržišta.

- Sve zemlje Zaljeva slažu se da nam rat nije potreban, kaže Bader al-Saif, docent na Sveučilištu u Kuvajtu i istraživač u londonskom Chatham Houseu.

- Rat će otjerati investitore i spriječiti nas u ostvarivanju naših ambicioznih vizija rasta, kako u zemlji tako i izvan njezinih granica, objasnio je.