Odluka Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u slučaju Slavena Kovačevića, kojom je odbijena njegova tužba protiv Bosne i Hercegovine, potvrđuje kako sudska tijela, domaća i međunarodna, ne bi trebala biti sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva, ocijenio je u Dnevniku RTVHB profesor Ivan Tomić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, inače blizak Čovićevom HDZ-u.

Tvrdi kako, s obzirom na to da se Ustavni sud BiH redovito poziva na praksu ESLJP, odluka u predmetu "Kovačević" (kada bude u cijelosti objavljena), može utjecati na formiranje stavova domaćih sudova u budućim sličnim predmetima.

-Iako još uvijek nemamo cjeloviti tekst presude Europskog suda za ljudska prava, iz zaključaka koji su objavljeni možemo sa sigurnošću tvrditi da je Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava preokrenulo presudu Vijeća u kojem je ranije utvrđeno postojanje diskriminacije gospodina Kovačevića. Veliko vijeće utvrdilo je da je zahtjev nedopušten jer je gospodin Kovačević zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva, kao i zbog činjenice da nije imao status žrtve, rekao je Tomić.

-Teško je reći je li Kovačević namjerno obmanuo Sud, jer se tek čeka objava cjelovitog teksta presude, ali iz prakse ESLJP-a poznato je da zloupotreba može postojati kada podnositelji iznesu informacije koje mogu navesti Sud na pogrešan zaključak.

"Kovačević je Sudu podnio aplikaciju kao osoba koja se nacionalno ne izjašnjava, dok su predstavnici BiH dostavili informaciju da se ranije nacionalno izjasnio kao Hrvat, i to pri izborima za Gradsko vijeće Grada Sarajeva. Moguće je da je upravo na osnovu te činjenice Sud utvrdio zloupotrebu prava", kazao je Tomić,

Komentirajući mogući politički utjecaj presude, Tomić je kazao kako ova odluka može značiti kraj pokušajima promjene ustroja BiH kroz sudske instance.

-Ova odluka Velikog vijeća proizvodi jedan bitan zaključak, a to je da se sudska tijela, kako domaća tako i međunarodna, ne bi trebala koristiti za ostvarivanje političkih ciljeva. Zahtjev gospodina Kovačevića bio je više actio popularis (omogućava građanima da djeluju kao branitelji javnog dobra, pokrećući pravne postupke kad društvo trpi, iako sami nisu direktno pogođeni)  u pokušaju osporavanja ustavnog poretka i izbornog zakonodavstva BiH, posebice načela konstitutivnosti kao natkrovljujućeg ustavnog načela, kazao je Tomić.

Tvrdi da je funkcionalna BiH moguća samo na temelju konsenzusa konstitutivnih naroda.

-Konstitutivni narodi su nositelji suvereniteta i samo njihovim dogovorom moguće je uspostaviti funkcionalnu državu. Ova odluka može biti poruka onima koji su preko sudova pokušavali mijenjati oblik političkog sustava i državnog uređenja BiH, dodao je.

Tomić smatra da će presuda imati utjecaj i na rad domaćih sudova jer se Europska konvencija o ljudskim pravima izravno primjenjuje u BiH.

-Ustavni sud BiH redovno se poziva na praksu Europskog suda, tako da će se i ova odluka, kad bude u cijelosti objavljena, moći koristiti za argumentaciju o prirodi i položaju pojedinih kategorija građana u ustavnopravnom sustavu,  rekao je Tomić.

Govoreći o promjeni nacionalnog izjašnjenja, Tomić je kazao da je to subjektivna kategorija bez objektivnih kriterija, no Izborni zakon BiH zabranjuje promjenu unutar istog izbornog ciklusa.

-U praksi, jedno od rješenja koje bi moglo spriječiti zloupotrebe je produženje trajanja važenja izjave o pripadnosti. Primjerice, u Južnom Tirolu takva izjava vrijedi od popisa do popisa stanovništva. Također je moguće uvesti i trajnu zabranu promjene u svrhu političke participacije, rekao je Tomić, dodajući da se ne smije zabraniti izjašnjavanje po želji, ali kada to izjašnjavanje donosi pravo na predstavljanje kolektivnih interesa konstitutivnih naroda, potrebno je spriječiti manipulacije.

Podsjetimo, lider HDZ-a BiH Dragan Čović zahvalio je jučer nelegalnoj predstavnici BiH na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu Moniki Mijić.

- Razlikujemo se od onih koji su tužili BiH na ESLJP, pa su ovih dana dobili poruku. Čestitke radu Monike Mijić, Bunoze i svih onih koji su se organizirali kako bi zaštitili interese BiH od grubog nasrtaja transformiranja Daytonskog sporazuma, odnosno njenog Ankesa 4 u traženju nekog građanskog koncepta, naveo je Čović.

(SB)