U dvije godine, utrostručio se broj carinskih evidencijskih listova koje su stanovnici dubrovačkog pograničnog područja zatražili i dobili radi oslobađenja od plaćanja uvozne carine za poljoprivredne, stočarske, pčelarske, vrtlarske, šumarske, ribolovne i druge slične proizvode sa svojih imanja u Bosni i Hercegovini.

Granični carinski ured Karasovići, u prvih pola godine izdao je 121, a Granični carinski ured Metković 51 carinski evidencijski list, podaci su Carinske uprave Ministarstva finansija, piše Dubrovački vjesnik.

Ulaskom u šengensku zonu 2023. značajno su se postrožile kontrole kretanja ljudi i roba na graničnim prelazima Hrvatske i BiH.

Dubrovačko područje povezano je i naseljavano stanovništvom iz zaleđa, a danas državne granice dijele stanovnike pograničnog područja od naslijeđene djedovine.

Prva godina od ulaska u šengensku zonu protekla je prilično konfuzno, zbog nedostatnih informacija, stanovnici su se gubili u birokratiji, ali iskustva su pokazala da se obraćanjem na pravu adresu pitanje ishođenja evidencijskih listova rješava brzo i jednostavno.

Kako navode iz Carinske uprave, uz već navedene proizvode, korisnici evidencijskog lista preko granice, bez plaćanja carine, mogu prenijeti sjeme, gnojiva i proizvode za obradu tla i usjeva u količinama namijenjenim za upotrebu na posjedu u pograničnom području Hrvatske.

"Oslobođenje od uvozne carine i PDV-a ograničeno je na proizvode u primarnom obliku koji nisu podvrgnuti nikakvoj obradi, osim one koja je uobičajena nakon žetve ili proizvodnje. Carinski evidencijski list u pograničnom prometu izdaje ovlašteni granični carinski ured, a na zahtjev korisnika oslobođenja koji imaju prebivalište u pograničnom području Republike Hrvatske odnosne susjedne treće zemlje", pojašnjavaju.

Za uvoz svog krompira, jabuka, luka ili graha iz BiH, uz zahtjev za izdavanje carinskog evidencijskog lista u pograničnom prometu, treba donijeti ličnu kartu ili pasoš s naznačenim prebivalištem u pograničnom području Hrvatske te priložiti zemljišno knjižni izvadak, izvadak iz katastra ili drugu ispravu kojom zasniva pravo na obradu dijela svog poljoprivrednog gazdinstva koje se nalazi u pograničnom području susjedne treće zemlje.

Prema veterinarskim propisima, ulazak pošiljaka živih životinja, proizvoda životinjskog porijekla i hrane za životinje nije dopušten u pograničnom prometu i preko graničnih prelaza za pogranični promet jer podliježu obveznom veterinarskom pregledu.

Uvoz je moguć isključivo preko graničnih prelaza na kojima je prisutna granična veterinarska inspekcija, a to su Stara Gradiška, Nova Sela, Karasovići i Bajakovo, te iz objekata koji su odobreni posebnom odlukom Ministarstva poljoprivrede.

Carinski evidencijski list u pograničnom području izdaje se na rok od 12 mjeseci, a novi list se može izdati neposredno prije isteka perioda važanje.

Kod ponovnog podnošenja zahtjeva, carinskom uredu treba vratiti stari carinski evidencijski list i pripadajuće dodatne listove. Za potrebe dodatnih mjera carinskog nadzora, podaci se čuvaju tri godine.

Ponovljena zloupotreba pogodnosti evidencijskog lista, nepoštivanje carinskih i ostalih propisa koji se primjenjuju na robu u carinskom nadzoru, može rezultirati oduzimanjem evidencijskog lista za naredni 12-mjesečni period.

Kako to funkcioniše?

Sporazumom između Hrvatske i BiH predviđeno je izdavanje pograničnih propusnica državljanima ugovornih strana s prebivalištem u pograničnom području.

Propusnicama se omogućuje povlašteni prelazak državne granice preko graničnih prelaza za pogranični promet.

Prema Uputstvu Carinske uprave za provođenje carinskih postupanja pri nadzoru uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda u pograničnom području Hrvatske i susjednih trećih zemalja, prilikom prelaska granice posjednik Carinskog evidencijskog lista dužan je identifikovati se pograničnom propusnicom.

Prije podnošenja Carinskog evidencijskog lista radi ovjere, korisnik je dužan u Carinski evidencijski list upisati redni broj, datum unosa te vrstu i količinu robe koju jednokratno prevozi, odnosno prenosi prilikom prelaska granice i na koju ima pravo biti oslobođen plaćanja uvoznih ili izvoznih davanja.

Nadležni carinska kancelarija dužna je provjeriti je li vrsta i količina robe koja se uvozi primjerena s obzirom na vrstu i veličinu zemljišta, godišnje doba i sezonu poljoprivredne kulture koja se unosi te u odnosu na već uvezenu ili izvezenu robu.

Ovjerom Carinskog evidencijskog lista od strane carinskog radnika, roba se pušta i smatra oslobođenom od uvoznih ili izvoznih davanja. Ovjera se vrši pečatom carinskog ureda te potpisom i faksimilom ovlaštenog carinskog službenika, stoji u Uputstvu.