U Bundestagu je održana rasprava povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Sjećanje je pomutilo ustrajanje desničarskog AfD-a na tvrdnji kako se na primjeru BiH vidi da je suživot nemoguć.

Predsjednica Bundestaga Julia Klöckner je na početku jednosatne rasprave ukazala na to kako se radi o "neobičnom postupku". Generalna rasprava o budžetu na posljednjoj sjednici Bundestaga prije ljetne pauze se prekida kako bi se na sat vremena raspravljalo o genocidu u Srebrenici. Ona je pozdravila u Bundestagu prisutne preživjele genocida kao i ambasadora Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damira Arnauta.

Klöckner je ukazala ne ubijene muškarce i dječake, ali je izričito spomenula i žene koje su, kako je rekla, bile žrtve progona i silovanja ali i glavne inicijatorice rasvjetljavanja i suočavanja s ratnim zločinima.

"Nakon masakra su prije svega bile žene te koje su se zalagale da se genocid u Srebrenici međunarodno prizna mada to do danas nije svugdje slučaj", rekla je predsjednica parlamenta. Klöckner je rekla i da je Srebrenica veliki neuspjeh međunarodne zajednice koja nije, usprkos prisustvu UN-ovih vojnika, uspjela spriječiti genocid.

Na početku sjednice Bundestagu se obratio Gunther Krichbaum iz CDU-a, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova zadužen za Europu. I on je, kao i predsjednica Bundestaga, ukazao na debakl međunarodne zajednice kada je u pitanju Srebrenica.

"Pred očima nemoćne međunarodne zajednice je osam hiljada muškaraca sustavno poubijano od strane srpskih vojnika. Najgore je to što nismo odvratili pogled od ovog genocida nego smo direktno gledali. Zato je Srebrenica i trauma za nas, Europsku uniju", rekao je Krichbaum i dodao kako je "Srebrenica upozorenje da ne smijemo odvraćati pogled kada se nekom nanosi nepravda".

Pomirenje je bilo temelj nastajanja Europske unije što pokazuje i pomirenje između Njemačke i Francuske. "Srebrenica se ne smije ponoviti, to je naša odgovornost", zaključio je Krichbaum.

AfD govori o "pokolju" ne o genocidu

Nakon ovih staloženih i očekivanih riječi zastupnika vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) riječ je preuzeo Alexander Wolf iz najveće opozicione zastupničke grupe ,stranke Alternative za Njemačku (AfD).

Wolf nije govorio o genocidu nego o pokolju, a govor je počeo opisom zločina nad srpskim civilima u selu Kravica na pravoslavni Božić i tvrdio kako je tadašnji predsjednik Izetbegović srpske civile zloupotrijebio kao taoce.

On je kritikovao i prošlogodišnju rezoluciju UN-a kojom je današnji dan proglašen Međunarodnim danom sjećanja na Srebrenicu, pogotovo zbog toga što je to učinjeno uz pomoć Ruande i što je, kako je rekao, naišlo na "slavlje u muslimanskom svijetu".

Rezolucija je, po njegovom, izazvala dodatni razdor u Bosni i Hercegovini i ide na ruku onima koji unose razdor u zemlji. Predsjednica Bundestaga je prekinula govor AfD-ovog zastupnika i nije mu dozvolila da dovrši ukazujući na to da je tema rasprava 30 godina genocida u Srebrenici.

Srebrenica dokaz da suživot nije moguć

No slični ton su iskoristili i ostali najavljeni govornici iz redova AfD -a. Martin Sichert je je primjer Srebrenice i Bosne i Hercegovine upotrijebio kao navodni dokaz da su suživot i multikulturalnost osuđeni na propast.

"Multikulturalnost završava u masakru što pokazuje i slučaj Srebrenice". On je raspravu iskoristio za kritiku useljavanja iz muslimanskog svijeta u Njemačku i iznio navodne primjere šarije u Njemačkoj. I njegovo izlaganje je prekinula predsjednica Bundestaga ukazujući na temu rasprave, a dio zastupnika je govor AfD-ovog zastupnika pratio okrenutih leđa.

U istom tonu je nastavila i AfD-ova zastupnica Anna Rathert koja je ponovila zajednički stav najveće opozicione stranke u Njemačkoj da u slučaju Srebrenica Njemačka previše podrške daje samo jednoj strani u sukobu.

"Ako se i dalje fokusiramo samo na jednu grupu onda to neće dovesti do pomirenja nego do ogorčenja", rekla je zastupnica AfD-a koja je kritizirala njemačku vanjsku politiku ustvrdivši da je Srebrenica poslužila kao "moralna poluga za vojnu intervenciju i eskalaciju".

Kao posljednji iz redova AfD-a za riječ se javio Tobias Teich koji je rekao kako BiH svoji identitet temelji na tragediji.

"U Bosni je mržnja dio političkog sistema", rekao je Teich i zaključio kako je BiH "neuspjeli multikulturni eksperiment".

Miješanje žrtve i počinitelja

Na izlaganje zastupnika AfD-a, koje je bilo popraćeno glasnim negodovanjem, direktno je reagiralo nekoliko govornika. Jürgen Hardt iz CDU-a je zastupnike desničarsko populističke stranke optužio da miješaju pojam žrtve i počinitelja.

"Wolf je negirao genocid u Srebrenici i stao se na stranu počinitelja a ne žrtava", rekao je Hardt a njegov stranački kolega i izvjestitelj zastupničkog kluba stranaka Unije CDU/CSU za zapadni Balkan Petar Beyer je također ukazao na provokativnu upotrebu pojma "pokolj" u govorima zastupnika AfD-a. "Treba jasno reći: Srebrenica je bila genocid a ne pokolj." Oba zastupnika vladajućeg CDU-a su ukazali na potrebu ustrajanja na načelima pravne države, ne samo u BiH nego i na cijelom zapadnom Balkanu.

Za riječ se, mimo protokola, javio i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul koji je izrazio zaprepaštenost zloupotrebom pojma Srebrenica za unutarnjopolitičke svrhe.

"Žao mi je što ambasador i prisutni preživjeli moraju pratiti ovakvu raspravu i zato moram u ime njemačke vlade i najvećeg dijela Bundestaga reći da smo svjesni činjenice da se radi o genocidu i da se radi o našoj odgovornosti", rekao je Wadephul.

Ratni zločini se ne smiju ignorirati

I ostali govornici u raspravi Bundestaga su ukazivali na to da je genocid u Srebrenici mogao biti spriječen da je međunarodna zajednica djelovala na vrijeme. "60 aviona iznad Mediterana je bilo spremno ali mi nismo učinili ništa da spriječimo genocid", rekao je Boris Mijatović iz stranke Zeleni.

Mijatović, koji kao izvjestitelj svoje stranke za zapadni Balkan često boravi u regiji, je ustvrdio kako je percepcija Bosne i Hercegovine u Njemačkoj često pogrešna. "Zemlja je mirnija nego što mi to ovdje percipiramo i zato ne smijemo dopustiti nacionalistima da unište taj mir i zato treba i dalje kazneno progoniti one koji negiraju genocid", rekao je Mijatović.

Gökay Akbulut iz stranke Ljevica je kritizirala relativiziranje pojma genocid u Republici Srpskoj i Srbiji što, kako je rekla, sprječava proces pomirenja. "S pogledom na rat u Ukrajini je jasno da i ti zločini moraju biti procesuirani ali mi je nepojmljivo da se šuti o zločinu nad civilima u Gazi. I to je pouka iz Srebrenice: ne smiju se ignorirati ratni zločini", rekla je Akbulut.

Među posljednjima se Bundestagu obratio i Michael Brand (CDU) koji je ukazao na to da je i aktualni predsjednik Aleksandar Vučić huškao tokom rata protiv muslimana a da danas upotrebljava nasilje protiv studenta. "Balkan je nemiran jer Vučić, Putin i Xi znaju koliko smo mi u Europi neodlučni", rekao je Brand.